Razmišljate o početku bavljenja lovom i uključenju u određeno lovačko društvo ili pak iznajmljujete smještaj na području koje rado posjećuju gosti lovnog turizma pa biste voljeli imati zajedničke teme za razgovor? U nastavku vam donosimo ključne informacije o lovu i lovstvu.

LOV I LOVSTVO

Zvuči okrutno, no lov u svojoj srži je ubijanje ili hvatanje životinja koje se nalaze u prirodi, te je od pamtivijeka bio način preživljavanja. No, tijekom vremena, lov se pretvarao u svojevrstan vid zabave, sporta, zanimanja, a danas je dijelom lovstva. Lovstvo predstavlja gospodarsku djelatnost koja je u korelaciji s poljoprivredom, šumarstvom, znanosti, turizmom, ekologijom, te drugim industrijama, a lov predstavlja jednu granu lovstva. Lovstvo predstavlja djelatnost, točnije sve načine i metode koje se odnose na uzgoj, zaštitu, lov i korištenje divljači. Odnosi se na potragu za divljači, promatranje, prebrojavanjem jedinki, slijeđenje, prihranjivanje i uzgoj divljači, odstrel i hvatanje te puštanje uzgojene divljači u lovišta. Lovstvo sadrži i elemente streličarstva i sportskog streličarstva, oružarstva, balistike, sokolarenja, kinologije i trofeistike.

Nakon ishodovanja dozvola i usvojenih edukacija, lovci se okupljaju u lovačke udruge putem kojih se učlanjuju u Lovački savez županije te Hrvatski lovački savez. Hrvatski lovački savez danas broji preko 60 000 članova te predstavlja hrvatsko lovstvo u zemlji i inozemstvu. Ključne zadaće Hrvatskoj lovačkog saveza su briga o zaštiti prirode, očuvanje, uzgoj i pravilan lov te provodi edukacije za lovce kao i iz područja lovočuvara, ocjenjivača trofeja divljači i ino.

KAKO POSTATI LOVAC?

Nakon 125 nastavnih sati tijekom kojih stručne osobe podučavaju o povijesti lovstva, pravnim propisima, prirodoslovlju, bolesti divljači, gospodarenju lovištem, lovačkom oružju, lovnoj kinologiji, osnovama ekologije, zaštiti prirode, ali i veoma važnoj lovnoj etici, punoljetna osoba može pristupiti polaganju lovačkog ispita. Po uspješno položenom ispitu dobiva se diploma i uvjerenje. Lovačku iskaznicu moguće je ishodovati u Hrvatskom lovačkom savezu ili u lovačkoj udruzi. Iskaznica vrijedi pet godina pri čemu se svake lovne sezone dobiva nova identifikacijska markica. Lovac tijekom svake akcije mora poštivati lovačku etiku, tradiciju te običaje.

S obzirom da lov uključuje i oružje, nadležnoj policijskoj postaji potrebno je podnijeti zahtjev uz koji je potrebno priložiti liječničko uvjerenje o zdravstvenoj sposobnosti te važeću lovačku iskaznicu. Dozvolu za posjedovanje lovačkog oružja moguće je dobiti nakon policijske provjere je li osoba kažnjavanja te posjeduje li adekvatne uvjete za čuvanje oružja. Po nabavi oružja dobiva se oružani list, a dozvola vrijedi šest mjeseci.

RAZLIČITE VRSTE I NAČINI LOVA

Ovisno o broju lovaca, ali i o vrsti divljači razlikuju se pojedinačni i skupni lov.

Pojedinačni lov odnosi se na lov divljači:

• vabljenjem – oponašanjem životinjskih glasova kako bi se namamili primjerice: jelen obični, jelen lopatar, srna obična, lisica i šojka kreštalica,
• dočekom – čekanjem lovca u zasjedi
• šuljanjem – traženjem divljači nečujnim prilaženjem
• potraživanjem – potraživanje lovišta samostalno ili uz lovačkog psa
• privozom zaprežnim kolima – kako bi se pozornost usmjerila s lovca na kola
• privozom čamcem bez motornog pogona – često biva maskiran vodenim biljem
• pticama grabljivicama – najčešće sokolom.

Pojedinačni lov način lova na koji pojedinac najčešće lovi sa čeke ili na neki drugi način, sam. Dopuštenje za lov izdaje lovnik za točno mjesto lova (čeke) koja je označena brojem i smještena uz rubove poljoprivrednih površina ili šuma.

U skupnom lovu divljač se lovi:

• prigonom – određeni broj lovaca biva na jednom kraju lovišta u jednom redu na razmaku od 60 metara, a sa suprotnog kraja lovišta kreće određen broj goniča pri čemu lovci pucaju samo dok su goniči izvan dohvata hitaca. Također, bočni lovci služe kako bi zatvorili prostore sa strana.
• pogonom – riječ je o obliku lova pri kojemu se pogoniči i lovci svrstavaju u jednaki red. Kreću se polagano i nečujno i na taj način „uznemiruju” divljač koja se nalazi ispred njih.
• kružnim lovom – se lovi na način da red lovaca tvoje krug i kreću prema središtu.
• Razlikuju se još i brakada koja predstavlja lov s psima goničima koji gone divljač na neravnom terenu, a par force predstavlja lov na konju s čoporom pasa.

PODJELA DIVLJAČI

S obzirom da je divljač dobro od interesa za Hrvatsku, Zakonom o lovstvu donesene su odredbe kako bi ista bila zaštićena.

U vidu lovstva, divljač je zakonom podijeljena na:

KRUPNU DIVLJAČ: obični jelene, jelen lopatar, jelen aksis, srnu običnu, divokozu, muflona, divlju svinju, smeđeg medvjeda

DLAKAVU DIVLJAČ: jazavac, divlju mačku, kunu bjelicu, kunu zlaticu, malu lasicu, dabra, običnog zeca, velikog puha, lisicu, čaglja, tvora.

PERNATU DIVLJAČ: fazani, čukare, prepelice, šljuke, golub divlji, guske divlje, patke divlje, lisku crnu, sivu vranu, vranu gačac, čavku zlogodnjaču, svraku, šojku kreštalicu.