Hrvatska je zemlja bogate kulturne baštine i prirodnih znamenitosti među kojima se posebice ističe spektakularna obala Jadrana.

Baš ta obala i more skrivaju jedinstvene dragulje, od samog sjevera pa do krajnjeg juga. Riječ je o čuvarima pomoraca i dekoracijima hridi, otočića i obale – svjetionicima. Svjetionici nisu samo dom svjetioničara, sigurnost pomoraca, već i prava remek-djela arhitekture, ali i svjedoci brojnih pomorskih priča.

Određeni svjetionici hrvatskog dijela Jadrana nalaze se na obali i možete razgledati njihov eksterijer, dok su drugi smješteni na izuzetno udaljenim hridima Jadrana do kojih će se uputiti samo najodvažniji nautičari. Na 11 svjetionika Jadrana moguće je i provesti godišnji odmor, dok postoje mnogi kojima pristup imaju samo svjetioničari.

POVIJEST SVJETIONIKA

Duž hrvatskog dijela Jadrana nalazi se 1244 otoka, otočića i hridi koji su učestalo bili sklonište pomorcima, ali jednako tako predstavljali i prijetnju. Kako bi plovidba bila što jednostavnija i sigurnija, nekada su se na ulazima palile vatre koje su bile orijentir pomorcima, a s razvojem tehnologija od 19. stoljeću niče 48 svjetionika diljem Jadrana, no i ostala signalizacija kao što su svjetleće plutače, oznake mostova, lučka svjetla itd. Iako su svojevrsne verzije svjetionika postojale još u grčko doba na ulazu u višku luku, potom u rimsko doba na ulazu u luku Salone, najstarijim očuvanim svjetionikom u Hrvatskoj smatra se onaj na otočiću Sv. Nikola iz 1403. godine. Svjetionik je visok 15 metara, a kako se nekada na istom tom otočiću nalazi i samostan, fratri su bili ti koji su palili vatru u svjetioniku kako bi bio vidljiv noću.

ŠTO JE UOPĆE SVJETIONIK?

Svjetionici se smatraju noćnim očima jer je poseban naglasak njihove važnosti stavljen na olakšavanje noćnih plovidbi za pomorce. Iako su ova pomorska zdanja, ali i druga pomorska svjetla jednako važna za nautičare i tijekom dana. Svjetionici su građeni na najudaljenijim i najistaknutijim točkama, dok su druge rizične hridi najčešće označene ostalim oblicima svjetlosnih signalizacija. Ključni dio svjetionika je svjetlosna signalizacija, točnije svjetlosne zrake koje se usmjeruju prema horizontu. Svjetionici su često opremljeni sa sustavom za maglu te uređajem s radarskim odrazom. Osim bijele boje koja ima najveći domet, na svjetionicima se rabe i crvena boja i zelena boja koje veoma često označavaju primjerice uske ulaske u luke te žuta boja. Iako su danas svi svjetionici automatizirani i nadziru se sustavom daljinskog upravljanja, na mnogima još uvijek rade i žive svjetioničari.

UPOZNAJTE SVJETIONIKE OD SJEVERA PREMA JUGU

SAVUDRIJA predstavlja najsjeverniju točku hrvatskog dijela Jadrana, a točno u tom istarskom mjestu, na rtu Spasa, nalazi se i svjetionik. Ovaj svjetionik najstariji je hrvatski svjetionik u funkciji koja datira još iz 1818. godine. Austro-Ugarska, u čijem je sastavu tada bila Hrvatska, izdala je naredbu za izgradnju sveukupno 57 svjetionika, među kojima je bio i ovaj na području Savudrije. Ovaj svjetionik je veoma slikovit, a možete uživati i u pogledu na Sloveniju, Italiju, a za vedrih dana i na Alpe.

PORER je svjetionik koji je zasigurno poznat svima koji su ikada posjetili Premanturu, Rt Kamenjak, Pulu. Riječ je o minijaturnom otočiću na čijem se središtu nalazi jedan od najljepših svjetionika Jadrana, veoma neobičnog oblika. Na otočiću postoji i most s dizalicom za brodice. Zbog utjecaja mora i vjetra, svjetionik je potpuno bijele boje. Riječ je o svjetioniku visokom 35 metara čime je najviši svjetionik u Istri. Izgrađen je 1833. godine, a danas ga je moguće unajmiti.

STRUGA je izuzetno slikoviti svjetionik koji se nalazi na 90 metara visine iznad Skrivene luke na otoku Lastovu. Iznad tirkiznih uvala, izdiže se stjenovita obala otoka Lastovo na kojem se nalazi ponešto mediteranske vegetacije, a prevladavaju borovi. Ovaj svjetionik je izgrađen 1839. godine, a njemu već desetljećima živi svjetioničarska obitelj koja se bavi ovim poslom iz generacije u generaciju. Na otoku postoje i određene uređene plaže, ali i one „divlje” na kojima je more plitko pa su pogodne i za djecu.

JADRIJA je svjetionik koje je bio izgrađen 1871. godine na lijevoj strani kanala sv. Ante prema luci Šibenika. S obzirom na atraktivnost Šibenika, ali i šibenskog arhipelaga, ali i uskosti kanala sv. Ante koji na najužem dijelu iznosi samo 140 m, ključna je stroga regulacija prometa. Kako bi se prošlo, potrebno je zatražiti dozvolu svjetionika koji onda odlučuje hoće li upaliti zeleno svjetlo kao signal za prolaz.

PALAGRUŽA je najudaljenija točka na hrvatskoj Jadranu, označava sredinu između hrvatske i talijanske obale, a na Veloj Palagruži nalazi se najudaljenija „nastamba” u Hrvatskoj. Svjetionik Palagruža odličan je izbor za sve one koji svoj odmor žele provesti doslovno izuzetno daleko od ostalih. Na svjetioniku žive dva svjetioničara, a unutar svjetionika se nalazi i mala arheološka zbirka. Iako ovaj otočić izgleda izuzetno surovo, a istodobno nestvarno lijepo, podno vrha otoka na kojemu se nalazi svjetionik, nalaze se i dvije divne tirkizne uvale.

Od drugih svjetionika na hrvatskom Jadranu nalaze se: Babac, Blitvenica, Crna punta, Daksa, Glavat, Grebeni. Grujica, Host, Lovišće, Marlera, Mlaka, Mulo, Mrvica, Olipa, Oštri rat, Oštro – Kraljevica, Peneda, Pločica, Pokonji dol, Pomorac, Prestenice, Prišnjak, Ržanj, Sestrice Vele, Slano, Split, Stončica, Stražica, Sućurajm, Sušac, Susak, sv. Andrija, sv. Ivan na pučini, sv. Nikola, sv. Petar, Tri Sestrice, Trstenik, Veli rat, Verudica, Vir, Vnetak, Vošćica, Zaglav i Zub.

Iako je njihova primarna namjena da budu putokazi pomorcima, svjetionici hrvatskog Jadrana nisu samo funkcionalni divovi na obali Jadrana, već svjedoci bezbrojnih udara valova, težine soli, ljepota brodica u prolazu, a poneki su i svjedoci povijesti i pomorske baštine hrvatskog Jadrana. Posjet ovim čuvarima mora pruža priliku da se uroni u atmosferu prošlosti, uživa u netaknutoj prirodi i doživi nezaboravne trenutke uz zvuke valova i mirise mediteranske flore bivajući pritom udaljeni od turističke vreve i stresa bilo kakvog oblika stresa koju svakodnevice pružaju. Na određenim svjetionicima možete rezervirati svoj smještaj, a ako vam je draže kopno, tada smještaj pronađite na PrivatniSmještaj.hr.-u.