Split je kulturno, glazbeno, sportsko, ali i eno-gastronomsko sjedište ne samo Dalmacije, već i puno šire. Spiza i lokalna kužina dio su baštine i ponos Splićana, ali i jedan od razloga zašto rado posjećujemo Split.

Splićani su poznati kao veliki gurmani. Dovoljno je samo prošetati se Splitom i promatrati brojne konobe, restorane, fast foodove, beach barove, enoteke, kafiće i shvatit ćete kako Splićani vole uživati u svojoj jutarnjoj kavici, croissantu i ćakuli s poznatima, laganom, a istodobno bogatom mediteranskom ručku koji odražava svu bogatu baštinu ili pak dan završiti uživanjem u ispijanju trendi koktela na rivi.

Osim posjete Splitu kako biste uživali u tradicionalnim ili fuzijskim jelovnicima ovoga kraja, u Splitu se nude mnogobrojne eno-gastronomske radionice i tečajevi, kao i kulinarske ture kroz koje ćete se uz stručno vodstvo moći upoznati s kulinarskim nasljeđem Splićana, ali i degustirati sve specijalitete.

Kao i u svim ostalim krajevima Hrvatske, nekadašnji splitski jelovnici bazirali su se na uzgojenim, ulovljenim ili izlovljenim namirnicama koje su bile veoma skromne. Danas uz sve silne restorane brze hrane, baš je ta „skromnost” i izvornost ono čemu sve veći broj ljudi teži u prehrani. Pritom su blagodati mediteranske prehrane, na kojoj počiva i splitska kuhinja, posebno prepoznati te su upisani na UNESCO-ovu Reprezentativnu listu nematerijalne baštine čovječanstva.

POVIJEST KROZ JELOVNIKE

Dioklecijanova palača je uvijek zauzimala centralno mjesto života i razvoja Splita. Prema pisanim zapisima, sam je car Dioklecijan uzgajao kupus na imanju koje se nalazilo ispod zidina njegove rezidencije. Vjeruje se da su kroz povijest jednu od ključnih uloga u očuvanju tradicionalnih jelovnika imale redovničke zajednice. S obzirom da su u prošlosti malobrojni bili oni koji su mogli uživati u hedonizmu, jelovnici koji su se nalazili na stolovima „običnog puka” imali su cilj dati dovoljno energije kako bi se mogle obaviti sve dnevne aktivnosti, no bili su to veoma skromni, pomalo posni i sirotinjski jelovnici. Povijest je donosila prodore različitih kultura pa su se tako jelovnici upotpunjavali novim namirnicama i začinima, a posebno su značajni bili oni orijentalni.

Kao što je već spomenuto, na području centra grada, točnije Dioklecijalnove palače i okolnih palača koje danas predstavljaju staru jezgru Splita živjeli su imućni građani, pretežno plemići, pa su tako i jela na njihovim stolovima bila bogatija. Na području Manuša živjeli su činovnici, u Varošu ribari i težaci, a u Lučcu obrtnici, trgovci i također ribari. S obzirom na jela koja su prevladavala na stolovima puka koji je živio u različitim kvartovima Splita, ljude s područja Varoša nazivalo se krumpirašima, stanovnike Manuša – makarunašima, a one iz Lučca njokarima.

TRADICIONALNA JELA KOJA I DANAS VLADAJU

Gastronomija je utkana u nasljeđe i kulturu svakog dijela Hrvatske pa su tako tradicionalna jela, uz poneke preinake i začinske dodatke, sveprisutna i danas na području Splita. Manistra na pome, klasična pašta šuta, riba na gradele samo su neka od dalmatinskih jela koja se nalaze na jelovnicima diljem Hrvatske, no postoje i ona ponešto neobičnija.

PIĆA

Naravno, kako bi se potaknuo apetit, tradicionalno se ispijala dalmatinska lozovača, travarica ili orahovac.

Uz jela na stolu se obavezno nađu i vina autohtonih sorti kao što su bogdanuša, maraština, grk i pošip od bijelih te babić, dingač, faros i postup od crnih sorti. Srž Mediterana i osunčanog dijela Hrvatske može se okusiti i u čašici desertnog vina – prošeka. Danas su veoma popularna craft piva koja se proizvode u malim splitskim pivovarama.

Posebno mjesto na listi pripravaka od grožđa zauzima varenik koji je izvorni brački dodatak jelima u vidu začina i zaslađivača koji se priprema od grožđanog mošta. Nekada se pripremao od crljenca, a danas od plavac malog.

Možda najneobičnije piće ovog kraja – što zbog samog spoja toliko i zbog boje je bikla. Riječ je o tradicionalnom piću koje karakterizira neobična ljubičasta boja, a priprema se na način da se provreli mošt miješa s kozjim mlijekom.

PREDJELA, GLAVNA JELA I DESERTI

Dalmatinski pršut i kravlji, ovčji ili miješani sir u maslinovom ulju neizostavna su predjela u kojima uživa velika većina posjetitelja Splita. Iako se splitska gastronomija primarno temelji na maslinovom ulju, ribi i „zelenjavi”, neizostavna jela u Splitu su i na mesnoj bazi.

Samo neka od slasnih jela u kojima ćete uživati tijekom svog boravka u Splitu i okolici su:

• dalmatinski pršut, sir, maslinovo ulje
• slane srdele
• inćuni na salatu, slani ili u maslinovom ulju

• juha s okruglicama od ribljih jetara
• salata od hobotnice
• riba na gradelama uz blitvu s krumpirima kao prilog
• hobotnica ispod peke

• brudet i gregada
• samaštrani goveđi jezik s hrenom
• janjetina ispod peke s povrćem
• teletina ispod peke s povrćem
• kuhana janjetina
• dalmatinska pašticada s njokima
• soparnik

• raštika s kaštradinom
• pura s varenikom kao prilog
• tripice
• različita rižota
• deserti: fritule, kroštule, bajamovac, rožata, paradižot…

Danas je u Splitu zaista bogata gastronomska scena što nije ni čudno s obzirom da se prva konoba u Hrvatskoj započela s radom baš u Splitu. Od azijske, preko američke brze hrane s dodatkom daška Splita pa sve do zdravih autohtonih splitskih jela, konobe, restorani, bistroi, pizzerije i ostali ugostiteljski objekti nude bogatu i raznovrsnu gastronomsku ponudu. No, kako biste u potpunosti uživali u gastronomskoj ponudi Splita i okolice, objedujte u dobrom društvu uz zvuke dalmatinske glazbe.