Ima li boljeg no upoznati određeni kraj kroz njegove okuse i mirise? Dalmacija je idealno odredište za sve gurmane, a gastronomska ponuda obogaćuje se svake godine novim receptima koji se baziraju na baštinskim, kao i svebrojnijim ugostiteljskim objektima gdje se može odlično objedovati.

Prirodne raznolikosti kao što su more, planine, rijeke, jezera, krš s jedne strane, bujne šume i plodno tlo s druge te neizostavna bura, bili su od pamtivijeka glavni čimbenici, izvor prehranjivanja i nepresušan izvor ideja za nastajanje novih receptura na području Dalmacije.

U Dalmaciji je moguće uživati u različitim okusima svijeta – od svjetski sve prisutnog fast fooda, preko indijske i azijske kuhinje, no tradicija je ovdje duboko ukorijenjena i recepti baka temelj su svakog dobrog obroka u Dalmaciji. Gastronomske delicije Dalmacije su i danas čista esencija nekadašnjeg načina života, baštine, tradicije i ponajviše pravih mediteranskih jela. Jela Dalmacije na svojevrsni način pričaju kulturne i povijesno – tradicijske priče.

S obzirom da je riječ o dijelu Hrvatske veoma različitih geografskih svojstva – bogatstvo mora s jedne strane, škrtost krša s druge strane, jednako se tako i od daleke povijesti pa sve do danas razlikovala gastronomska ponuda i recepti. Iako se primarno razlikuju kuhinje priobalnog dijela i zaleđa, Dalmaciju je gastronomski moguće podijeliti i na sjevernu, srednju, južnu Dalmaciju te dalmatinsku Zagoru.

TRADICIJA PRIJE SVEGA

Ono što danas smatramo vrhunskim delicijama rezultat je snalaženja uslijed nekadašnjeg oskudnog načina života većine stanovništva na području Dalmacije. Ribarstvo, poljoprivreda i stočarstvo bile su od pamtivijeka glavne gospodarske grane pri čemu je naglasak bio na prodaji, a ne u vlastitom uživanju uzgojenog ili upecanog.

Jela su se od pamtivijeka pripremala na ognju u središnjoj prostoriji kuće koju je predstavljala kuhinja ili pak na otvorenom ognjištu. Žene su od davnina brinule o obrocima, a znanje o pripremanju hrane učilo se od malih nogu i tradicijski prenosilo s koljena na koljeno. Kuhalo se u metalnim ili keramičkim loncima, a gradele su od davnina bile jedno od glavnih pomagala u kuhinji u priobalnom dijelu Dalmacije. Nezamislivo je bilo da bilo koji obrok prođe bez domaćeg kruha koje se peklo na ognjištu ispod peke koja je bila od keramike ili metala.

Na menijima su se primarno nalazila povrtna jela poput različitih variva od povrća ili tijesta s povrćem kao što je to poznati soparnik. Riblja jela su se jela uz priobalni dio Dalmacije, a najčešće je bila riječ o ribi na gradelama ili brudetu. Riba se i solila, a najzastupljenija riba na jelovnicima bila je srdela. Iako je poznato jelo Dalmacije pašticada, govedina i junetina nisu bili često na meniju, već su se češće pripremala jela na bazi ovčetine, kozletine, peradi te svinjetine. Osim salamure, na područjima Dalmacije je od pamtivijeka važna bura koja je zaslužna za dobivanje vrhunskih pršuta i panceta. Slastice se nisu jele svakodnevne, već najčešće u posebnim prilikama, a neke od slastica koje se i danas jedu, a rezultat su recepata iz prošlosti su fritule, hrstule, pršurate, smokvenjak itd.

Uz obroke, ovisno o bogatstvu obitelji, pila se bevanda, dok su čisto vino i prošek svoje mjesto nalazili tek tijekom slavlja. Također, ništa se nije bacalo pa je tako jedan od napitaka bila i tekućina koja bi ostala tijekom proizvodnje sira – sirutka.

JELA KOJA NE SMIJETE PROPUSTITI

Konobe, restorani, vinarije, tržnice, uljare, sirane, medari, slastičarne nude vrhunske tradicionalne ili moderniziranije verzije tradicionalnih dalmatinskih jela. U Dalmaciji možete jednako uživati u ribljim kao i mesnim jelima, hladnim predjelima poput pršuta, sira, slanih srdela, carpaccia od hobotnice ili govedine, salate od hobotnice, kapljici omiljene sorte vina, prošeka ili omiljene rakije te suhim slasticama ili tortama.

Važnost tradicionalne kuhinje očituje se i u činjenici da su neki proizvodi/ jela Dalmacije registrirani ili u postupku registracije kako bi dobili ZOZP – zaštićenu oznaku zemljopisnog podrijetla. Riječ je o: drniškom pršutu, dalmatinskom pršutu, poljičkom soparniku/ poljičkom zeljaniku/ poljičkom uljenjaku, komiškom rogaču, bračkom vareniku, dalmatinskoj panceti te dalmatinskoj pečenici.

TRADICIONALNA JELA S MESOM: pašticada, arambašići koji su tipično jelo Sinja, konavoska zelena manestra, dubrovački šporki makaruli, janjetina pod pekom, luganige, vitalac, ižanski lopiz, visovačka franjevačka begovica itd.

RIBLJA JELA: marinirani inćuni, crni rižoto, stonske kamenice, riba na gradele, bakalar na crveno, tartar od tune, brudet, neretvanski brudet, gregada, hobotnica ispod peke, punjene lignje, buzara od riječnih račića, itd.

POGAČE i PITE: viška, komiška, forska, poljički soparnik itd.

SLASTICE: kotonjada, arancini, rožata, paradižet, skradinska torta, fritule, imotski rafijoli, ušećereni bademi – korčulanski bruštulani mindeli, korčulanski klašuni, mandulata, hvarski paprenjaci, hrapaćuša s Brača, splitska torta, makarana, smokvenjak, patišpanj, viški cviti, spomilje itd.

Iako su se stil života, prehrambene navike, ali i tehnologije pripreme hrane znatno promijenile i napredovale, tradicionalni okusi dalmatinske kuhinje i danas osvajaju nepca. U slasnoj ponudi dalmatinskih tradicionalnih jela, teško je odlučiti se za samo poneko. No, ako ste umjereni zašto ne biste probali sva. Ipak je to mediteranska prehrana, najzdravija na svijetu, zar ne?