Ako vam kažemo da je riječ o jednom od najbolje sačuvanih spomenika rimskog graditeljstva na svijetu i da se nalazi u Dalmaciji, vjerujemo da odmah pomislite na Dioklecijanovu palaču.

Na istočnoj obali Jadrana, tamo gdje su mnoge civilizacije ostavile svoj trag, najvelebniji je onaj Rimskog Carstva, točnije cara Dioklecijana koji je u 4. stoljeću u Splitu odučio podići svoju palaču. Ne čudi činjenica da je baš Split bio izabran za rezidencijsko mjesto zbog neposredne blizine Saloni koja je tada bila glavni grad rimske provincije Dalmacije.

IZVORNI IZGLED

Na prostoru tadašnjeg naselja Aspalathos, Dioklecijan je odlučio podići velebno zdanje koje je imalo karakteristike kasnoantičkih formi – raskošne rezidencije i vojnog tabora. Naravno, kako je priličilo Dioklecijanovoj čudi, prvo je porušio sve dijelove Aspalathosa kako bi na njemu sagradio svoju rezidenciju. Dioklecijanova palača ima karakteristike i carske palače, castruma te helenističkog grada. Zdanje je bilo podijeljeno na četiri dijela koja su dijelile dvije glavne ulice – Decumanus i Cardo. Glavne ulice sjekle su se pod pravim kutom te se spajale u središtu palače gdje se nalazio otvoreni prostor omeđen stupovima s lukovima – peristil.

Iako je tlocrt palače trebao biti pravokutnog oblika, tijekom gradnje, kako bi se zdanje prilagodilo terenu, došlo je do manjih odstupanja. Zidovi koji čine pročelje palače nemaju otvore te su masovni, a pri vrhu bivaju otvoreni lučnim prozorima velikih dimenzija.

Južni dio rezidencije bio je namijenjen za Dioklecijana te važne podanike, a sjeverni za poslugu, vojsku, kao spremište itd. Sve četiri strane palače imale su vrata, a osim zapadnog, svi su ostali vanjski zidovi dobro očuvani. Na kutovima palače četiri su kule kvadratnog tlocrta te po četiri manje kule na zidovima. To je palači davalo obilježja utvrde – castruma. Stanovnici palače te građani Splita izmjenjivali su rušenjem i nadogradnjama prostore kroz stoljeća kako bi odgovarali njihovim potrebama čime je izmijenjen prvobitni izgled careve rezidencije, a posebice tijekom 7. stoljeća kada je razrušena Salona čiji su se stanovnici sklonili u palaču koja prerasta u grad.

ZAŠTITA UNESCO-a

1979. godine su Dioklecijanova palača te povijesna gradska jezgra Splita upisani na Popis svjetske baštine UNESCO-a. Splitska starogradska jezgra cijela je svojevrsni spomenik, a dokaz je kako može biti dijelom života grada bez njegova uništenja. Štoviše, jezgra je bivala nadograđivana kroz različite povijesne periode čime je gradu dan dašak svih važnih povijesnih razdoblja.

Dioklecijanova palača ispunjavala je tri od šest kriterija koji su ključni za upis na Popis svjetske baštine:

• kriterij II – predstavlja važnu promjenu ljudskih vrijednosti kroz određeno vremensko razdoblje u jednom kulturnom području svijeta, na području razvoja arhitekture ili tehnologije, monumentalnih umjetnosti, urbanizma ili dizajna krajolik
• kriterij III – posjeduje jedinstvena ili barem izvanrednog svjedočanstva kulturne tradicije jedne postojeće ili nestale civilizacije
• kriterij IV – izvanredan primjer gradnje, arhitektonskog ili tehnološkog kompleksa ili krajolik koji predstavlja važne etape (ili važnu etapu) ljudske povijesti

Možda je najznačajnija vrijednost Dioklecijanove palače baš ta da postoji sve od kasne antike, potom u srednjem vijeku prerasta u srednjovjekovni grad, a sada je centralni monument Splita i predstavlja samo gradsko središte. Glavni cilj stavljanja na Popis UNESCO-ove svjetske baštine je zaštita, konzerviranje i prijenos znanja i nasljeđa na buduće generacije.

TKO JE BIO DIOKLECIJAN?

Vjeruje se da je Dioklecijan bio rođen oko 245. godine u Saloni, a preminuo u svojoj palači 313. godine. Dioklecijan je upravljao azijskim dijelom i Egiptom. Način njegova vladanja je bio apsolutistički, a Italiji je oduzeo povlašteni položaj u vidu financija i vojske te je ukinuo Senat. Tijekom svog vladanja nije dao izgraditi samo palaču u Splitu već i terme u Rimu, utvrde, ceste diljem sjeverne obale Afrike, akvadukte, gradove itd.

Dioklecijan je bio omražen i opasan po kršćane. Iako je na početku svoje vladavine bio tolerantan, kasnije ih je progonio, a na temelju njegova četiri edikta izvršen je posljednji progon kršćana u Rimskom carstvu. Kršćane je porobljivao, kažnjavao, a veoma često su radili u rudnicima i kamenolomima.

Car Dioklecijan bio je prvi vladar koji je abdicirao, točnije jednostavno je nestaom a potom se pojavio bolestan.

DIOKLECIJANOVA PALAČA I DIJELOVI STARE GRADSKE JEZGRE KOJI NE SMIJETE PROPUSTITI:

• ZLATNA VRATA su četverokutnog oblika, s dvostrukim vratima u čemu se očituje njihov obrambeni značaj. Pročelje je bilo ukrašeno s četiri skulpture – Dioklecijana, Maksimilijana, Konstancija Klora i Galerija. Njima se smjeo koristiti samo Dioklecijan i članovi obitelji. Danas se u njihovoj blizini nalazi spomenik Grgurom Ninskom što je jedan od omiljenih punktova posjetitelja Splita.

• ŽELJEZNA VRATA bila su glavni prolaz kroz 17. st. povijesti Splita. Nekada se na njima nalazio reljef rimske boginje pobjede – Nike, ali kršćani na tom mjestu u 5. st. klešu križ. Povrh vrata se u 11. st. gradi crkva Gospe od Zvonika, a u srednjem vijeku prostor nakon vrata služio je kao sudnica.
• SREBRNA VRATA služila su kako bi se Decumanusom ušlo u palaču sve do Željeznih vrata, točnije današnje Pjace. Uz vrata je moguće uočiti ostatke osmerokutnih kula.

• MJEDENA VRATA su manjih dimenzija od tri prethodno spomenutih, a smatralo ih se sigurnosnim vratima jer se kroz njih moglo pobjeći morskim putem u slučaju napada na palaču.
• PERISTIL je bio središnji trg palače, a na tom dijelu se nalazilo nekoliko hramova. Na Peristilu se nalazi i 3500 g. stara sfinga, a sam prostor ima odličnu akustiku pa se na njemu održavaju kazališne predstave te koncerti.

• JUPITEROV HRAM služio je za slavljenje kulta istoimenog Boga. Izgrađen je na povišenom podiju, a ispred njega se nalazio trijem sačinjen od šest stupova. Za vrijeme kasne antike, hram je pretvoren u krstionicu, a ispod građevine je napravljena kripta sv. Tome. U krstionici se nalazi važno djelo Ivana Meštrovića – skulptura sv. Ivana Krstitelja.
• PODRUMI imaju posebnu važnost jer su veoma dobro očuvani, a funkcija u doba cara Dioklecijana je bila skladište. Tijekom srednjeg vijeka jedan dio Podruma koristi se za stanovanje, u drugom se proizvodilo ulje i vino, a kasnije su čak služili i kao otpadna jama.
• VESTIBUL je carsko predvorje koje je izvana četvrtastog, dok je iznutra kružnog oblika. Kroz njega se ulazilo u rezidencijalni dio palače s Peristila. Srednjovjekovni kvart u kojemu se posebice ističe kuća iz 10. st nalazi se jugoistočno od Vestibula, a u nekadašnjoj crkvi sv. Andrije iz 7. st. danas se nalazi Etnografski muzej.

• KATEDRALA SV. DUJE posebno je značajna ima mauzolej rimskog cara Dioklecijana koji sredinom 7. st. postaje katedrala. Oktogon mauzoleja opkoljen je bio trijemom na 24 stupa, a u sredini je stajao Dioklecijanov sarkofag koji je kasnije uništen.

Caru Dioklecijanu su kroz povijest dodijeljeni svakojaki atributi; krvoločan, progonitelj, povodljiv, lažov, okrutan, ali i nesiguran, nerazborit, a zahvaljujući njegovoj taštini koja ga je vodila do perfekcionizma danas možemo uživati u jednoj od najljepših palača koja se nalazi baš u našoj lijepoj Hrvatskoj!