Nekada su utvrde, kašteli i dvorci primarno služili za obranu od napada neprijatelja, a potom imali rezidencijalnu ulogu plemićkih obitelji.

Danas pak utvrde i dvorci u sebi sadrže nešto mistično, ali istodobno i romantično, dio su mašte svakog djeteta, nalaze se u brojnim filmovima, ali ponajprije obogaćuju kulturnu baštinu određenog kraja. Istražite s nama 3 zanimljive utvrde u Karlovačkoj županiji.

STARI GRAD OZALJ

Iako povijest današnjeg Ozlja seže daleko u neolitik, poznata vizura ovog mjesta u Karlovačkoj županiji nastaje tijekom srednjeg vijeka. Na lijevoj obali bogatog toka smaragdne rijeke Kupe, na mjestu gdje su u 6. stoljeću bile zidine, tijekom 13. stoljeća niče grad Ozalj.

Da je riječ o važnoj strateškoj lokaciji te plodnom tlu, svjedoči činjenica da su tri najmoćnije feudalne porodice odlučile imati Ozalj u svom posjedu. Riječ je o obiteljima Babonić, Frankopanima u čijem se imetku Ozalj nalazio od 1398. godine te Zrinski koji Ozalj preuzimaju 1550. godine. Tijekom vlasništva Frankopana nad Ozljem, zbivala su me mnoga dorađivanja i utvrđivanja Ozlja, a na stil gradnje su utjecali sjevernotalijanski i njemački tip gradnje. Po smrti zadnjeg Frankopana iz ozaljske porodice – Stjepana IV., Ozalj pripada u nasljeđe njegovom šurjaku – Nikoli Šubić Zrinski. On 1556. godine daje izgraditi palaču Zrinski. Pravi procvat Ozlja događa se tijekom 17. stoljeća kada u njemu stoluje Petar Zrinski. Tada u Ozlju također djeluje i Ozaljski književni krug kojemu su pripadali Petar, Katarina, Nikola Zrinski te Fran Krsto Frankopan. Nakon urota Zrinskih i Frankopana protiv bečkog apsolutizma te naposljetku njihova smaknuća u Wiener Neustadt-u 1671., slijedi veoma mračan period Ozlja koji obilježavaju pljačke. Na sreću, tijekom 18. stoljeća grof Perlas temeljito preuređuje zdanje, a grof Batthyany nadograđuje kat čime dvorac/ utvrda zaprima barokni izgled.

Kompleks Starog grada Ozalj sastoji se od ulazne kule, manje kule s lijeve stane, glavne branič kule, sjeverne, južne i istočne dvokatnice te palače Zrinski. Danas se Stari grad Ozalj malo po malo renovira kako bi zaprimio stari sjaj i autentični izgled iz. 15.-17. stoljeća, kako eksterijera, tako i interijera. U njemu se nalazi Zavičajni muzej Ozalj, a posebno se ističu eksponati o obiteljima Frankopan i Zrinski te tadašnjem kulturnom krugu.

STARI GRAD DUBOVAC

Smješten na vrhu brda iznad Kupe, Dubovac se izdiže iznad Karlovca i veoma je dobro uočljiv prilikom prolaska autocestom na predjelu Karlovca. Najstariji je karlovački spomenik te je jedan od najljepših spomenika feudalnog graditeljstva u Hrvatskoj.

Ne zna se točno kada je izgrađen, no dovršen je tijekom 13. stoljeća s ciljem obrane od neprestanih napada, a današnji izgled zaprima nakon rekonstrukcije sredinom prošlog stoljeća. Rekonstrukcija se vršila na temelju dokumenata iz 18. stoljeća gdje je bila vidljiva građevina po svom tipu – kaštel koja je bila ojačana kulama na uglovima, četvrtasta branič – kula koja je za dva kata viša od tri oble dvokatne kule, a između njih su se nalazila krila sa stambenim, skladišnim, ali i obrambenim prostorijama.

Osim samog pogleda koji se pruža iz Dubovca, izuzetno je lijepo i dvorište! Unutar zidina danas se nalazi restoran, a postav Muzeja nalazi se u Branič kuli.

NOVIGRAD NA DOBRI

Dalje od Karlovca, vozeći se autocestom A1 iz smjera unutrašnjosti prema moru, na jednom od brežuljaka, pomalo uvučenijem smjestio se se stari grad Novigrad na Dobri, točnije njegovi ostaci. Nekada je bio značajan grad za mnoge plemiće, grofove i vitezove, a danas je samo bajkoviti ostatak u zelenom, šumovitom kraju povrh rijeke Dobre. Cilj izgradnje Novigrada je obrana od napada neprijatelja, no ne zna se točno kada je izgrađen. Prema određenim spoznajama riječ je o srednjovjekovnom 12. stoljeću. U 15. stoljeću posjed dolazi u vlasništvo moćne obitelji Frankopan koja je dograđivala Novigrad kako bi ima bolju rezidencijalnu ulogu pa su tako uredili dvorište s bunarom, stubišta, atrij drvenu galeriju s kapelicom na katu zapadne kule, a ulaz u grad bio je moguć samo preko pokretnog mosta na južnoj strani zidina. Frankopani su bili zaslužni za izgradnju crkve Uznesenja Blažene Djevice Marije.

1543. Novigrad strada pod napadom Turaka, a potom je novi sjaj Novigradu dao Vuk Krsto Frankopan Tržački. Nakon urote Zrinskih i Frankopana, Novigrad doživljava istu sudbinu kao i Ozalj – biva pljačkan u čemu je prednjačio grof Heberstein koji je uskoro Novigrad i dobio u vlasništvo. Oporukom ostavlja zdanje vitezovima Malteškog reda koji 1730. podižu kameni most s deset lukova preko rijeke Dobre. Oni potom dvorac prodaju barunu Patačiću koji ga obnavlja u baroknom stilu. Sve do II. svjetskog rata mijenjali su se vlasnici, da bi tijekom rata pretrpio značajna oštećenja. Sustavno propadanje ovog dvorca trajalo je sve do kraja XX. st. Kada Ministarstvo kulture RH nakon mnogobrojnih poticanja, kreće u rekonstrukciju, a dvorac je upisan u Registar kulturnih dobara RH.

Nekada važne točke obrane od napada, domovi nekih od najslavnijih obitelji u povijesti Hrvatske, ova 3 stara grada u Karlovačkoj županiji pružaju izuzetan uvid u nekadašnji način života i bogatstvo. Na nama je da ih čuvamo kako bi u njima mogle uživati i nadolazeće generacije!