Republika Hrvatska s obzirom na bogatu kulturnu i povijesnu raznolikost ima kvalitetne preduvjete za razvoj posebnih oblika turizma, što u konačnici vodi do plasiranja bogate ponude za različite segmente potražnje na turističkom tržištu, svaki turist može naći nešto za sebe i svoju obitelj. Jedna od njih je ruralni turizam.

Među posebnim oblicima turizma, možemo istaknuti seoski turizam koji je podgrana ruralnog turizma, a ruralna područja čine više od devedeset posto površine Republike Hrvatske, a na tom području živi polovica stanovništva koji su direktno ili indirektno vezani za poljoprivredu.

Ruralni turizam u Hrvatskoj

U prilog svemu ide i činjenice da je okoliš očuvan te da je registrirano više od sto šezdeset tisuća poljoprivrednih gospodarstava; imamo sve preduvjete za što bolji razvoj ruralnog odnosno, seoskog turizma, kako u kontinentalnoj Hrvatskoj, tako i na područjima na moru te tako postanemo  konkurentniji. Sama mogućnost i drugih grana turizma osim što povećavaju ponudu turističkog sadržaja produžuju trajanje turističke sezone, koja više neće trajati par mjeseci, nego tristo šezdeset pet dana u godini. 

Države članice Europske unije imaju najrazvijeniji ruralni oblik turizma, a Hrvatska bi se trebala ugledati na njih.  Razvoj ruralnog turizma je predmet politike Europske unije s ciljem ostanka stanovništva na ruralnim područjima te ekonomskog razvitka samih područja. Također, taj plan potiče razvoj europske organske poljoprivrede.

Ruralni turizam odnosno, agroturizam je specifičan oblik turizma čiji je glavni motiv „povratak čovjeka prirodi”. Pojam seoski turizam vezan je uz sam ambijent sela i njegovu užu okolicu te sve njegove popratne aktivnosti, a neke od njih su: poljoprivreda, gastronomija, etnologija, folklor, razne manifestacije te ostale gospodarske aktivnosti.

Podrazumijeva posjet i boravak turista odnosno, gosta na ruralnomimanju radi kušanja izvornih domaćih jela, seoskog ugođaja, odmora, rekreacije,…

Što nudi ruralni turizam

Isto tako, turizam na seljačkom gospodarstvu odnosi se samo na oblik specifične turističke usluge koji je dodatna djelatnost na gospodarstvu sa „živom” poljoprivrednom djelatnošću, a u sklopu koje se nude proizvodi koji su proizvedeni na takvom gospodarstvu.

Seoski turizam nudi smještaj u: ruralnim kućama za odmor, obiteljskim hotelima, kampovima, etno selima,… 

Neki od ciljeva razvoja ruralnog turizma su:

• konkurentnost unutar Lijepe naše odnosno, ravnomjerni regionalni razvoj,
• konkurentnost na međunarodnom tržištu,
• samozapošljavanje,
• implementacija i poštovanje visokih ekoloških standarda,
• razvoj cjelovite turističke destinacije,
• podizanje razine kvalitete smještajnih kapaciteta, ugostiteljskih i samih turističkih usluga,
• poticanje proizvodnje organske hrane, autohtonih proizvoda te njihov plasman kroz turističku infrastrukturu,
• edukacije zaposlenih u turizmu te
• motiviranje mladih za ostanak na selu.

Ruralni turizam igra važnu ulogu u aktivaciji te u održivom razvoju turizma u kontinentalnoj Hrvatskoj, pomaže u očuvanju lokalnog identiteta, običaja te same tradicije.

Kao što smo i ranije spomenuli, turistička ponuda na obiteljskom seoskom imanju temelji se na postojećem potencijalu odnosno, to uključuj nekretnine, postojeću poljoprivrednu proizvodnju, pojedina znanja ili vještine kao što su:  izrada narodnih instrumenata, folklor, lov, ribolov, konjaništvo,…; a dodatna prednost je ako se imanje nalazi u neposrednoj blizini zaštićenog krajolika, kulturne baštine,..

Mnoga imanja imaju u ponudi da gosti probaju sami izraditi neki autohtoni proizvod koji će im ostati kao trajna uspomena na seosko imanje.

Ruralni turizam je najviše razvijen u Istri, Zagori, okolici Dubrovnika i Zagreba te Baranji. Slavonija i ostatak kontinentalne Hrvatske imaju ogromnu početnu prednost uz osnovnu djelatnost bavljenje i uslužnom djelatnošću jer uz sve prirodne ljepote i baštinu su ljubazni domaćini.

Također, mnogi poljoprivrednici uvidjeli su mogućnost za ostvarivanje dodatne zarade uz svoju osnovnu djelatnost te smanjivanje troškova distribucije i/ili posrednika, tako što će svoje proizvode ili znanje plasirati direktno svojim gostima na svome imaju.

Također, većina gostiju ili turista koji se odluče za posjet ili odmor na seoskom imanju nisu zainteresirani samo za dobru hranu, čašicu domaćeg vina nego žele iskusiti doživljaj autentičnog seoskog života, odnosno život na seoskom imanju pod geslom „od polja do stola”. Ruralni turizam je najbolji način za upoznavanje kulturne i bijeg od stresne svakodnevice.