U današnje vrijeme stresa, ubrzanog načina života te nedostatka vremena za sebe i svoje bližnje, ruralni turizam predstavlja bijeg od svakodnevne kolotečine te provođenje ugodnog odmora koji pobuđuje nostalgiju za vremenima naših baka i djedova.

Hrvatska zbog svog prirodnog položaja te bogate povijene i kulturne raznolikosti ima sve preduvjete za razvoj turizma koji više neće trajati samo par mjeseci, nego čitavu godinu, a sve to na kraju vodi do mogućnosti plasiranja bogate ponude, gdje će svatko naći nešto za sebe i svoju obitelj.

Ruralni prostor zauzima više od devedeset posto teritorija Republike Hrvatske, tu spada središnja Hrvatska, Slavonija, Lika, Gorski kotar, Zagora te Istra; na tom područjima živi više od pedeset posto populacije koja je izravno ili neizravno povezana s ruralnim načinom života.

Hrvatska se još nije ugledala na ostale članice Europske unije te nedovoljno ne iskorištava potencijal ruralnog područja. Hrvatska je 2018. godine imala samo 1% prihoda od ruralnog turizma, taj podatak govori koliko ne iskorištavamo potencijal koji imamo na svakom koraku oko sebe, u zadnje dvije godine zbog pandemije bolje je prošao ruralni turizam, ali opet nedovoljno dobro da bi mogli biti zadovoljni s tim brojkama jer možemo puno bolje.

Ruralni turizam je krovni pojam za svaku turističku aktivnost u ruralnom prostoru te obuhvaća iduće oblike turizma:

• lovni,
• ribolovni,
• u nacionalnim parkovima i parkovima prirode,
• vjerski,
• kulturni,
• pustolovni odnosno, avanturistički te
• zdravstveni (toplice) turizam
• gastro,
• vinski te
• seoski (agrarni) turizam.

Kao što smo ranije spomenuli Hrvatska nudi za svakog po nešto, naša ponuda je raznolika te uključuje: prirodne ljepote, povijest, tradiciju, gastronomiju te autohtoni doživljaj u svim regijama.

SLAVONIJA

Na istoku ruralne Hrvatske smjestila su se mjesta Baranje i zapadnog Srijem odnosno, jednom riječi Slavonija. Poznata je po dugim i ravnim selima te seoskim imanjima koja obitavaju voćnjacima, vrtovima, poljima,.. na kojima se uzgaja domaće voće, povrće te životinje.

Mnogi govore da vrijeme u Slavoniji posebno sporo prolazi što snažno pridonosi smanjivanju stresa. Na seoskim imanjima možete biti uključeni u poljoprivredne aktivnosti, izradu autohtonih proizvoda ili jednostavno samo uživati u prirodnim ljepotama i domaćoj hrani.

Također, ako ste avanturistički nadahnuti možete isprobati jednu od brojnih biciklističkih staza, neke od njih su Dravska i Drinska ruta. Možete uživati u ljepotama Parka prirode Kopački rit i Papuk te u arheološkom nalazištu Vučedol. Isto tako, možete iskušati lov, ribolov u brojim lovištima.

Što se tiče hrane, nećete ostati gladni, na imanjima svakako trebate probati iduće specijalitete: šunku, čvarke, kulen od autohtone crne slavonske svinje, čvarkuše, čobanac, fiš paprikaš, šarana s rašlji te ostale specijalitete. Ako ste ljubitelji slatkog, u ponudi imaju savijače punjenje jabukama i orasima, salenjake, poderane gaće,.. Čitav doživljaj trebate upotpuniti s domaćom rakijom i vinima, ipak se najviše vina proizvodi u Slavoniji, a nadaleko je poznat Iločki traminac koji se pije i na Britanskom dvoru.

Neka od agrarnih imanja na kojima ćete moći iskušati autohtoni život u Slavoniji:

• Baranjska kuća, Karanac
• Pannonia Terranova, Bilje
• Dravska Iža – Križnica, Pitomača
• Seljačko domaćinstvo Bakine čarolije, Kneževi Vinogradi
• Seosko gospodarstvo Salaš, Gornji Bogićevci
• OPG Janja Čeliković, Draž
• Matin i Anin stan, Gornji Crnogorci
• Etno-eko selo Stara Kapela, Stara kapela
• Podrum Vineda, Špišić Bukovica,…

SREDIŠNJA HRVATSKA

Najveća turistička regija smjestila se je u Središnjoj Hrvatskoj, samo sat vremena vožnje od glavnog grada.

Najvažnije destinacije u regiji su: Hrvatsko zagorje, Međimurje, Prigorje, Podravina, Moslavina, Turopolje, Posavina te Pokuplje.

Ova područja će Vas oduševiti u svako godišnje doba te svakodnevno možete doći na izlet ili odmor. Središnja Hrvatska nudi brojna seoska imanja koja oduzimaju dah, toplice te ostale dodatne sadržaje koje čine ovu regiju idealnom za (ne)aktivni odmor.

Središnju Hrvatsku krase tri parka prirode, Medvednica, Žumberak – Samoborsko gorje te Lonjsko polje. Ljubitelji aktivnog odmora mogu uživati u planinarenju, brojnim biciklističkim stazama, vožnji kanuima, s druge strane, ljubitelji manje aktivnog odmora mogu uživati u brojnim toplicama. Također, područje je poznato i po zdravstvenom turizmu.

Središnja Hrvatska poznata je kao regija koja radi najbolji domaći sir i vrhnje, a možete isto tako uživati u: kobasicama, šunkama, čvarcima te nadaleko poznatoj purici s mlincima, gulašima od divljači, samoborskoj i moslavačkoj kotlovini te jelima od buće. Ova regija je poznata i po gljivama od kojih se rade razni specijaliteti. Što se deserta tiče nećete ostati praznih rukava, neki od najpoznatijih su: zagorski štrukli, međimurska gibanica, štrudle, buhtle, paprenjaci,..

Na brojnim imanjima možete probati domaće sokove od bazge, koprive i raznog voća, regija ima puno vinskih cesta na kojima možete kušati domaće vino. Jedno je jasno, u ovoj regiji nećete ostati ni gladni ni žedni, a sve dobivene kalorije možete brzo potrošiti na gore navedenim aktivnostima.

Neka od agrarnih imanja u Središnjoj Hrvatskoj su:

• Lukač izletište i sobe – Zeleni put, Kutina
• Ladanj kod strica, Kloštar Ivanić
• Kezele, Ivanić-Grad
• Rakić, Križevci
• Stara Iža, Sisak
• Na malenom brijegu, Veliki Grđevac Bjelovar – Bilogora
• Grešna gorica, Desinić
• Kuzmanović Slavagora, Samobor
• OPG Ivica Dadović, Martinska Ves
• Vinarija Voštinić Klasnić, Ivanić-Grad,..

LIKA – KARLOVAC

Ova ruralna regija je puna sačuvanih autohtonih kuća, koje su okružene netaknutom prirodom i svježim zrakom, a to potvrđuju i činjenice da Karlovac leži na četiri rijeke, Korani, Dobri, Kupi te Mrežnici te da ove dvije regije imaju dva nacionalna parka, Plitvička jezera i Sjeverni Velebit te park prirode Velebit. Također, regija ima cestu sira, koju možete posjetiti i biciklom. Također, u ovom kraju se nalazi i rodno mjesto Nikole Tesle, Smiljan, iako je on zaslužan što danas imamo struju i modernu tehnologiju u ovoj regiji ćete zaboraviti koristiti modernu tehnologiju i uživat ćete u trenutku!

U ovoj regiji se spaja kontinentalna i primorska gastronomija, a jela su napravljena od lokalnih svježih namjernica, svakako na seoskim imanjima trebate probati iduće specijalitete: pitu krumpiraču, zeljanicu, uštipke, lički škripavac, ovčje sireve, ličku basu, cicvaru od kuhanih žganaca u mlijeku i maslacu, janjetinu,..

U primorskom dijelu regije trebate probati punjenu hobotnicu, saur, a uz sva jela obavezno ide domaći kruh. Od slatkog svakodnevno seoska imanja u ponudi imaju: presnac, masnicu, hrostule, štrudlu sa skutom,.. Na svim imanjima domaćini će Vas ponuditi s domaćom rakijom od šljive, loze ili šmrike, velebitskim pivom ili paškim vinom.

Neka od agrarnih imanja u Ličko – Karlovačkoj regiji su:

• Stara Lika, Perušić
• Izletište Butina, Kuterevo
• Imanje Jelaš, Sastavak
• Horseville, Cerovac
• OPG Ivan Vlainić, kušaonica rakije – Stilanova Lika, Perušić,…

GORSKI KOTAR

Zelena oaza ruralnog područja Primorsko-goranske županije, koja spaja kontinentalnu i mediteransku Hrvatsku, Gorski kotar, osim što je prepun prirodnih ljepota, kulturne baštine nudi razne manifestacije za aktivni ili neaktivni odmor.

Gorski kotar je blizu mora te u svim mjesecima pruža lokaciju za idealni odmor i bijeg od stresne kolotečine; ljeti pruža bijeg od vrućina, a zimi romantičnu idilu uz kamin i snijeg.

Neka od mjesta regije su: Delnice, Mrkopalj, Čabar, Fužine, Lič, Ravna Gora, Vrbovsko,..

Gorski kotar je blizu mora te u svim mjesecima pruža lokaciju za idealni odmor i bijeg od stresne kolotečine; ljeti pruža bijeg od vrućina, a zimi romantičnu idilu uz kamin i snijeg.

Neka od mjesta regije su: Delnice, Mrkopalj, Čabar, Fužine, Lič, Ravna Gora, Vrbovsko,..

Regija nudi bogatu ponudu koja se temelji na goranskoj baštini, netaknutoj prirodi te gostoljubivim domaćinima. Neke od lokacija koje možete posjetiti su: nacionalni park Risnjak, Zeleni Vir, Vražji prolaz, Kamačnik, Bijele i Samarske stijene.

Gorski kotar je poznat po specijalitetima, a neki od njih su: jela od kiselog kupusa, pole od krumpira, jela od divljači, pastrva,.. a zasladiti se možete s raznim štrudlama, kukuruznicom te ostalim desertima. Jela su napravljena prema tradicionalnim receptima.

Gorski kotar je najčešće bio prolazna stanica na putu do mora, ali u doba pandemije postao je jedna od traženijih lokacija za odmor i iskušenje života na ruralnom području barem na jedan dana.

Jedno od agrarnih imanja Gorskog kotara:

• Izletište Krizmanić, Vrbovsko

ZALEĐE DALMACIJE

Dalmatinsku zagoru čine područja: Imotskog, Sinja, Trilja, Vrlike, Vrgorca, općine Dugopolje te Klis, od obale je dijeli planinski masiv Kozjak, Mosor, Dinara te Biokovo. Zaleđe Dalmacije je poznato po netaknutoj prirodi, na svakom koraku može se vidjeti povijesno-kulturna baština. Jedan od primjera netaknute prirode je i nacionalni park Krka.

Ova ruralna regija prepoznata je među gostima što potvrđuje i činjenica da 2018. godine Dalmatinska zagora proglašena najuspješnijom destinacijom ruralnog turizma, a istraživanja pokazuju da su gosti u Zagori najviše zainteresirani za seoska imanja i mogućnost iskušenja života na selu.

Na seoskim imanjima osim autohtone ponude hrane i pića, možete iskušati izreku „od polja do stola” ili ju doživjeti u muzeju Dalmatinske zagore gdje je prezentiran život Dalmatinskog čovjeka. Aktivni odmor možete iskušati na nekoj od biciklističkih staza, na pješačkim tematskim stazama, planinarenju, lovu…

Zaleđe Dalmacije je poznato po dobroj hrani, svakako morate probati: Drniški pršut, sir iz mišine, škripavac, poljički soparnik, raštiku, jela od janjetine i ovčetine, mladog pijetla ispod peke, brudet od žaba, rakove iz Cetine,.. I za kraj bi dobro došlo nešto slatko, Zagora nudi Imotske rafiole, triljsku tortu te ostale deserte; a uz sve delicije dobro ide domaće vino te likeri.

Zbog dobre povezanosti ovaj kraj zaslužuje da dođete i zaljubite se u ove prirodne ljepote zaleđa Dalmacije.

Neka od agrarnih imanja u zaleđu Dalmacije su:

• Etnoland Dalmati, Pakovo Selo
• Odžaković, Nadin
• Kokorići, Vrgorac
• Kalpić, Lozovac
• Maslina, Miljevci
• Buljan, Zmijavci
• Panj, Rumin
• Mustang, Sinj

ISTRA

Ruralni dio Istre nudi autohtona obnovljena seoska imanja okružena maslinicima, vinogradima, voćnjacima, šumama. Ako ste zainteresirani za spoj luksuza i ruralnog načina života, Istra je prava regija za Vas.

Na seoskim imanjima u Istri možete iskušati autohtoni život, osim odmora možete iskušati rad na imanjima, od poljoprivrednih djelatnosti gostima je najpopularnije branje grožđa, maslina, šparoga te se možete iskušati u lovu na tartufe!

Brežuljkasta Istra nudi planinarenje po Učkoj te Ćićariji s kojih se pruža predivan pogled na Kvarner i Italiju. Istru možete istražiti s biciklom po brojim biciklističkim stazama. Isto tako, možete istražiti zanimljiv krajolik u kojem se stapaju proplanci i sela uz šum rijeke Mirne na stazi sedam slapova. Istru krasi i Nacionalni park Brijuni.

Isto tako, ne možete napustiti Istru ako niste probali neko od tradicionalnih jela, poput: fritaje sa šparogama, istarsku supu, maneštru, pašticadu s domaćim njokima, jela od boškarina, žgvacet,.. Na kraju se možete zasladiti s fritulama, pincama, breskvicama, paštinama, na svakom koraku možete probati teran te istarsku malvaziju.

Neka od agrarnih imanja u Istri su:

• Dol, Cerovlje
• Tončić, Pazin
• Ograde, Pazin
• Vinerino, Bule
• Istra partner, Pula
• Stanicija 1904., Svetvinčenat
• Tikel, Špinovci
• Štefanić, Motovun
• Nežić, Zrenj
• Pod čeripnjon, Sveti Petar u Šumi

Kao što smo ranije spomenuli, ruralnu turizam gostima pruža bijeg od svakodnevne kolotečine te im pruža krati povratak tradiciji i prirodi te životu bez stresa. U doba pandemije ruralni oblik turizma pokazao se je kao idealno rješenje u trenutku kada se traži odmak od masovnog turizma. Idući slobodni trenutak provedite s obitelji i prijateljima na nekog od agrarnih imanja te uživajte u trenutku ne svakodnevice, a smještaj pronađite na PrivatniSmjestaj.hr!