Zagrebačka katedrala

VJERSKI TURIZAM U HRVATSKOJ

Vjerski turizam je podgrana ruralnog turizma, a možemo ga definirati kao oblik turističkog kretanja u kojima turisti nastoje zadovoljiti religijske i duhovne potrebe.

Drugim riječima, vjerski turizam ponajprije je namijenjen turistima koji s ciljanim namjerama dolaze na vjerska odredišta, a vjerska odredišta turistima najčešće služe u njihovim religijskim i duhovnim potrebama. Vjerska putovanja su jedna od najstarijih putovanja odnosno, najstariji oblik turizma.

Jedan od prvih i najcjenjenijih oblika turizma je vjerski jer su religija i duhovnost važni elementi u životu čovjeka. Vjerski turizam ima dugu povijest u kojoj su vjernici zbog potrebe obavljanja određenih religijskih obreda posjećivali svetišta i tako prelazili veće udaljenosti.

Izrael

U Lijepo našoj vjerski turizam ima dugu povijest koja se je razvijala oko marijanskih svetišta.

OBLICI, MOTIVI I KOMPONENTE VJERSKOG TURIZMA

OBLICI VJERSKOG TURIZMA:

  • hodočašće, posjet svetim mjestima koji može biti individualan ili grupni,
  • okupljanja prilikom obilježavanja religijskih blagdana i drugim obljetnica te
  • posjet i obilazak religijskim mjestima u sklopu turističkog putovanja.
Hodočašće u Mariju Bistricu

VJERSKI TURIZAM NUDI:

  • sakralne građevine (crkve, molitvene prostore, samostane, svetišta,…),
  • sakralno blago (umjetnine, slike, freske, knjige, liturgijsko ruho, posuđe,…)
  • vjerske običaje ,
  • duhovno ispunjenje,
  • religiozno uzdizanje,
  • duhovnost te
  • mir.
Vitraji

KOMPONENTE VJERSKOG TURIZMA:

  • tradicija te
  • kultura.
Mir

Vjerski turizam uveliko pomaže očuvanju kulturno-povijesne baštine.

Crkvena knjižnica

Ovaj oblik turizma prvenstveno je namijenjen vjerskim turistima koji za cilj imaju gore navedene motive, ali svakako i ostali turisti imaju potrebu za posjet tim lokacijama te uživanju u kulturnoj baštini.

Karta

POTRAŽNJA ZA VJERSKIM TURIZMOM

SPECIFIČNA OBILJEŽJA VJERSKOG TURIZMA:

  • upoznavanje religija, običaja,
  • stjecanje religioznih znanja i iskustava te
  • doprinos vjerskom poštivanju.
Crkvene orgulje

VJERSKI TURIZAM POTIČE:

  • međukulturalno poštivanje i razumijevanje,
  • znatiželju,…

POZITIVNE I NEGATIVNE STRANE VJERSKOG TURIZMA

Pozitivne ekonomske strane vjerskog turizma:

  • rast potrošnje,
  • utjecaj na razvoj ugostiteljstva,
  • razvoj trgovine,
  • rast javnih prihoda
  • otvaranje novih radnih mjesta,…

Negativne ekonomske strane vjerskog turizma:

  • rast javnih rashoda,
  • rast cijena proizvoda, usluga i nekretnina,…

Ostali negativni učinci vjerskog turizma:

  • gužve,
  • opasnost od terorizma,…
Duhovnost

SVETIŠTA U HRVATSKOJ

Lijepa naša ima četiri metropolije:

  • Zagrebačku,
  • Splitsko-makarsku,
  • Riječku te
  • Đakovačko-osječku.
Zvonik

ZAGREBAČKA METROPOLIJA

Pod Zagrebačku metropoliju spadaju: Zagrebačka nadbiskupija, Bjelovarsko-križevačka, Sisačka i Varaždinska biskupija te Križevačka eparhija.

Poznata marijanska svetišta su: Marija Bistrica, Remete, Trški Vrh, Lobor, Kutjevo te Molve.

SPLITSKO-MAKARSKA METROPOLIJA

Ovu metropoliju čine: Splitsko-makarska nadbiskupija, Šibenska, Hvarska, Dubrovačka te Kotorska biskupija.

Poznata marijanska svetišta su: Sinj, Solin, Vepric, Tisno, Visovac, Vrpolje, Gospa na Račiću, Gospino Polje, Orošac, Čara,…

RIJEČKA METROPOLIJA

Riječku metropoliju čine: Riječka nadbiskupija, Gospićko-senjska, Krčka, Porečka i Pulska biskupija.

Poznata marijanska svetišta su: Trsat, Gerovo, Oštarije kraj Ogulina, Krasno, Gospa od Zdravlja, Majka Božja,…

ĐAKOVAČKO-OSJEČKA METROPOLIJA

Pod ovu metropoliju spadaju: Đakovačko-osječka nadbiskupija te Srijemska i Požeška biskupija.

Poznata marijanska svetišta su: Tekije, Aljmaš, Ilača, Voćin, Slavonski Kobaš,…

NAJPOSJEĆENIJE LOKACIJE

Katedrala sv. Dujma

Kao što smo već spomenuli, Hrvatska ima dugu povijesno-kulturnu tradiciju sakralne baštine, a neke od najpoznatijih vjerskih građevina, ostataka, predmeta i lokacija koje turisti posjećuju su:

  • katedrala Uznesenja Blažene Djevice Marije i svetih Stjepana i Ladislava odnosno, Zagrebačka katedrala, najveća je sakralna građevina u Hrvatskoj te je najrječitije arhitektonsko ostvarenje neogotičkog stila južnije od Alpa.
  • Jedno od najznačajnijih sakralnih ostvarenja je katedrala sv. Jakova u Šibeniku što potvrđuje i činjenica da je 2000. godine katedrala uvrštena na UNESCO-ov popis svjetske kulturne baštine. Građevina je jedinstvena jer je od temelja izgrađena od kamena bez vezivnog materijala.
  • Katedrala sv. Dujma u Splitu posjetiteljima osim duhovnosti nudi i očaravajući pogled na čitav grad i otoke sa zvonika.
  • Kulturno dobro grada Poreča je Eufrazijeva bazilika koja je 1997. godine uvrštena na UNESCO-ov popis svjetske baštine.
  • Katedralu sv. Petra u Đakovu krase jedinstvene freske te orgulje na pjevačkom koru s velikom rozetom u pozadini.
  • Nezaobilazna lokacija u Zagrebu je Majka Božja od Kamenitih vrata.
  • Škrinja sv. Šimuna nalazi se na glavnom oltaru u crkvi u Zadru.
  • Relikvijar Krvi Krstove u Ludbregu,…
Katedrala sv. Jakova

Kao što smo ranije spomenuli, vjerski turizam je jedan od najstarijih oblika turizma, iako je podcijenjen svakim danom pokazuje sve više potencijala, ne samo da bi lokacije posjećivali vjernici u potrazi za duhovnim rastom i mirom nego i ostali posjetitelji željni kulturnog uzdizanja odnosno, „dobre” sakralne baštine.

VJERSKI TURIZAM U HRVATSKOJ 1

U Lijepoj našoj vjerski turizam nailazi na brojne probleme i neiskorištenost te okrenutost sezonalnosti kao i kod bilo kojeg drugog oblika turizma. Bez obzira jeste li duhovno nadahnuti ili samo kulturno posjetite čarobne lokacije koje ostavljaju bez daha svih tristo šezdeset dana kroz godinu!