Vinoljupci ste? Tada se svakako na vašoj listi putovanja treba naći i vinska regija Dalmacija.

Tamo gdje proizvodnja vina ima tisućljetnu tradiciju, tamo gdje se spajaju morski zrak i krš, tamo rastu neke od najboljih autohtonih sorti od kojih se proizvode vina koja dobivaju svjetska priznanja. Vinogradi, vinarije, vinski barovi, agroturizmi itd. sve što će vas dočekati odlučite li Dalmaciju istražiti nepcima vinoljubaca. Riječ je i o nezaboravnim pogledima koji se pružaju iz vinograda zahtjevnih strmina i oštrih padina, pogledu na plavetnilo, horizont te obližnja dalmatinska otočja ili pak impozantne planinske masive. Bijela, crna, rosé, pjenušava ili pak prošek. Na vama je da odaberete omiljene sorte, a mi vam u nastavku donosimo autohtone sorte koje ne biste smjeli propustiti degustirati tijekom odmora u Dalmaciji.

VINSKE SORTE DALMACIJE

PLAVAC MALI je autohtona vinska sorta Dalmacije uz koju se veže visoka razina kvalitete, te je jedna od najznačajnijih sorti vina Hrvatske. Riječ je o sorti koja odlično odolijeva toploj mediteranskoj klimi i oskudnom tlu. Postotak alkohola u vinima najčešće je veoma visok od 13 – 16 %, a s obzirom na spoj visoke razine alkohola, tanina i glicerola, riječ je o vinima koja su najčešće slatkasta. Vina iz sorte plavac mali punog su tijela, a odlikuju ih note suhog voća, borovnica, šljiva, a vina iz barrique bačvi imaju i arome papra, vanilije te čokolade.

POŠIP je sorta koja se uzgaja na području cijele Dalmacije premda se primarno uzgajala na Korčuli, Lastovu i Mljetu. Riječ je o bijeloj sorti grožđa od koje se dobivaju vina zlatnožute boje sa zelenkastim odsjajem. Arome koje odlikuju pošip su okus smokve, marelice, ali i note mediteranskog bilja. Riječ je o osvježavajućem vinu koje odiše mineralnošću.

GRK se proizvodi od istoimene autohtone sorte grožđa koja se rijetko proizvodi, no osvaja brojne nagrade. Sorta je poznata i pod nazivom lumbarajski grk, grk veli, grk mali, grk korčulanski, korčulanac, gark itd., a najbolje uspijeva u Lumbradi na otoku Korčuli. Vino ima zaokružen okus s blagom gorčinom na završetku, premda ne sadrži velike količine kiselina. Vina sorte grk sadrže od 12 – 14% alkohola, a najbolje se sljubljuju s jelima od bijelog mesa te morskim jelima.

MALVASIJA DUBROVAČKA nije autohtona hrvatska sorta, no zapisi o ovoj sorti datiraju još iz doba Dubrovačke Republike, točnije 1424. godine. Riječ je o veoma osjetljivoj vinskoj sorti s poprilično slabim urodom, no slatke bobice malvasije dubrovačke daju vrhunsko vino. Od ove sorte rade se svježa i suha vina, no i slatki i jaki prošeci.

MARAŠTINA je bijela sorta vina koja se na Korčuli naziva i rukatac, a njezin uzgoj je najrasprostranjeniji na području Šibenika, Pelješcu te dalmatinskim otocima. Od ove sorte mogu se kreirati klasična bijela suha vina, prošeci ili pak rosé vina. S obzirom na tvrđu kožicu grožđa, vinari često ostavljaju da se bobice grožđa suše na vjetru kako bi od nje napravili prošek. Ovu sortu najčešće karakteriziraju arome breskve i/ili citrusa, a alkohol je umjereno izražen.

Od ostalih sorti svakako nemojte propustiti degustirati: vugavu, babić, plavinu, grenache, syrah, debit itd.

VINSKE CESTE DALMACIJE

Od zaleđa Zadra pa sve do Konavala, Dalmacija je protkana jednim od najimpozantnijih vinograda u Hrvatskoj. Zbog različitog sastava tla, klimi te drugim uvjetima, na ovom području Hrvatske nastaju osebujna vina, različitih karakteristika. Dalmacija kao jedno od četiri vinske regije Hrvatske još se dijeli na vinogradske podregije: južna i srednja Dalmacija, Zagora te sjeverna Dalmacija.

Najveći broj vinogorja nalazi se na području srednje i južne dalmacije, gdje ih je preko 10. Najpoznatija vinogorja su na otocu Korčuli, Hvaru, Visu, Mljetu, Lastovu, Šolti i Braču te Kaštelima-Trogiru – Splitu – Omišu – Makarskoj te Konavlima i Pelješcu. Sorte koje možete kušati u ovoj vinskoj podregiji su: plavina, drnekuša, debit, babić, plavac, maraština, vugava, grk, pošip, bratkovina, ali i merlot, cabernet sauvignon te mnoge druge vinske sorte.

Područje sjeverne Dalmacije pokriveno je s više od 3600 ha vinograda, a najpopularnije crne sorte u kojima ćete moći uživati u vinarijama ovog kraja su: placina, syrah, merlot, lasina, cabernet franc, te bijelima poput: žlahtine, maraštine, debita, chardonnayja, sauvignona te merlota. Ako se odlučite istražiti vinarije ovog kraja, svakako ne propustite promoštenske terase.

U zaleđu Mosora, Biokova te Kozjaka nalazi se vinska podregija – Dalmatinska zagora. Ovaj kraj bogat je autohtonim sortama poput: trbljan, medna, vranac, trnjak, žilavke, debita, maraštine, kujundžuše, zlatarice, rudežuše, blatine itd.

Svakako vrijedi istaknuti pravo vinsko carstvo koje će vas dočekati posjetite li vinsku cestu Pelješac te vinske pute Biokova, točnije Imotskog vinogorja.

Ako žudite za odmorom tijekom kojeg ćete uživati u spoju enologije i slasne dalmatinske kužine i pritom uživati u nezaboravnim pogledima, svakako posjetite vinsku regiju – Dalmaciju.