Mljet je poznat kao najzeleniji otok u Hrvatskoj, a poznat je i pod nazivom Ogigija. Pitate se što je Ogigija?

Naime, određeni dio povjesničara, čitajući Homerovu Odiseju i promatrajući ljepote Nacionalnog parka Mljet, uočili su nedvojbene sličnosti između opisa zelenih šuma, četiri vrela, pa se vjeruje da je baš Mljet bio domom nimfe Kalipse, ljubavnice Odiseja.

SVE LJEPOTE NACIONALNOG PARKA MLJET

Četiri izvora vode koji nikada ne presušuju, krške jame, špilje, čisto more, nesvakidašnja dva jezera, zelenilo koje otok Mljet čini najzelenijim otokom u Hrvatskoj, ali i sačuvana kulturna baština kao i prirodna autentičnost samo su djelić razloga zašto je kopneni dio bio zaštićen Nacionalnim parkom već davne 1960. godine, a okolni akvatorij 1997. godine.

Otok Mljet je osmi po veličini otok u hrvatskom dijelu Jadrana, te pripada južnodalmatinskoj skupini otoka. Nacionalni park Mljet prostire se na 5300 ha, točnije površine je od 100,4hm² te 500 m morskog pojasa koji obuhvaća i hridi te otočiće. Najviša točka otoka je Veliki Grad visine 514 m. Jugoistočni dio otoka gdje se nalazi rt Gruj smješten je na 30 km udaljenosti od Dubrovnika, a od poluotoka Pelješca dijeli ga Mljetski kanal koji je širok 8km.

PRIRODNE ZNAMENITOSTI

Ovaj najzeleniji hrvatski okružen je bistrim morem i romantičnim uvalicama koje kroz povijest oblikovali jaki valovi i morske struje. Ono što svakog posjetitelja Nacionalnog parka Mljet ostavi bez daha, njegova su dva jezera. More prodire u kamenu srž otoka Mljeta i na taj način su nastala njegova dva jezera – Veliko jezero i Malo jezero. Oni su u biti duboki morski zaljevi koji su nastali kao posljedica povišenja razine mora. Malo jezero predstavlja najuvučeniji dio sustava jezera koji je s Velikim povezan uskim kanalom iznad kojega je sagrađen kameni Mali most.

FLORA I FAUNA

Zelena „pluća” Nacionalnog parka Mljet čine njegove šume u kojima je najprisutniji alepski bor. Šume prikrivaju oko 90% parka, a osim šuma alepskog bora, na Mljetu rastu hrast crnika, smrika, ali i planika, zelenika, trišlja, lovor, divlja maslina, veliki vrijes, mirta, kadulja te rogač. U Nacionalnom parku Mljet raste i oko 50 endemskih i strogo zaštićenih vrsti kao što su buhač, mrižica, dubrovačka zečina te tridesetak vrsti orhideja. Važno je napomenuti i bogati biljni svijet podmorja, a posebno se ističu čvorasta morska resa, porost te posidonija.

Kako kopneni dio otoka Mljeta, tako i podmorje obiluje životinjskim svijetom, a do sada je zabilježeno više od 200 strogo zaštićenih vrsta životinjskog svijeta. Do sada su na otoku zabilježene četiri vrste guštera, pet vrsti zmija, a šume i nebo iznad Nacionalnog parka Mljet prelijeću sredozemni galebovi, morski vranac, sivi sokol, velike ušare, vjetruše, šumske sove, ali i kos, crvendać, slavuji zebe itd. Nacionalni park Mljet dom je i ježu, mišu, puhu, divljoj svinji, zecu, jelenu lopataru, kuni bjelici, muflonu, ali i mungosu. Podmorje je veoma bogato životinjskim svijetom, špilje i jame dom su mnogih beskralješjaka. U podmorju Mljeta obitavaju plemenite periske, ali i stari primjerci jakobovih kapica te najveća kolonija busenastog koralja.

KULTURNE ZNAMENITOSTI

Današnji Nacionalni park Mljet bio je nastanjen od strane Ilira već negdje četiri tisuće godina prije nove ere. Za kulturnu baštinu otoka Mljeta važni su benediktinci koji na otoku uspostavljaju feudalnu vlast i grade crkvu i samostan Uzašašća Blažene Djevice na otočicu Sveta Marija u Velikom jezeru tijekom 12. stoljeća. Očuvanju bioraznolikosti otoka svakako je pridonijela briga benediktinaca. 1793. godine benediktinci dopuštaju naseljavanje težacima kako bi im pomogli u čuvanju stoke, a nastavno na njihove zadatke mjesto je dobilo naziv Govedari.

Polače predstavlja najstarije naselje na otoku gdje se mogu i dan danas sagledati ostaci građevina iz rimskog doba. Na otoku se mogu sagledati ostaci termi i villa rustica, starokršćanska crkva iz 5-6. st., rezidencijalni kompleks palača s kraja 5. st., Nodilove košare iz 6.st. Kaštijo je stara utvrda iz koje se motrio morski prilaz otoku. Također, područje otoka Mljeta je i područje hidroarheoloških lokaliteta – antičkih brodoloma i amfora.

AKTIVNOSTI U NACIONALNOM PARKU MLJET

Kako bi se (na siguran način) mogle obići sve ljepote Nacionalnog parka Mljet, tijekom cijele godine moguće je planinariti duž jedanaest markiranih planinarskih staza različitih težina. Vrijedi se popeti na 235 m visok vrh – Montokuc s kojega se pruža nezaboravan pogled na Malo i Veliko jezero, zelenilo šuma te plavetnilo mora. Otok Mljet moguće je obići i biciklom kroz osam makadamskih te jednu asfaltiranu stazu, a posjetiteljima Nacionalnog parka nude se i tri vođene ture uz stručnog vodiča pri čemu možete odabrati omiljeni način razgledavanja čarobnosti Parka – biciklom, brodom i/ili pješice.

Od ostalih atrakcija na otoku, svakako nemojte propustiti razgledavanje otočića Svete Marije, Odisejeve špilje te Veliko i Malo jezero, a svoj posjet zaokružite nekom od restorana na otoku te obavezno kušajte neku od lokalnih gastronomskih delicija kao što su: hobotnica ispod peke, sušena hobotnica s jajima, suhu tabinju na bakalar, pečenu ribu s patatama, poparu od ribe, brodet, zelenu menestru, slani gruj s patatama, rižot od lignji i mljetske makarule.

Rijetko gdje se čovjek može susresti s nesvakidašnjim prizorima ljepote kao što je to u Nacionalnom parku Mljet. Zelenilo gustog raslinja i šuma, plavetnilo i bogatstvo morskih dubina te tirkiz jezera uspjeli su baš zbog svog zemljopisnog položaja i udaljenosti od kopna sačuvati svoju iskonsku ljepotu koja posjetitelje Nacionalnog parka Mljet zove da se vrate nanovo na otok.