Hrvatska tradicionalna jela i dandanas su česta na hrvatskim stolovima, a razlog tome nije samo dostupnost autohtonih namirnica, već i okus i specifičnost hrane koja podsjeća na obitelj i dom. Svako mjesto u Hrvatskoj je izvrsna gastro destinacija zbog velikog bogatstva gastrokulture, a ovo su najbolja i najpoznatija hrvatska tradicionalna jela podijeljena po regijama iz kojih potječu.

CENTRALNA HRVATSKA

Zagrebački odrezak najpopularnije je jelo grada po kojem nosi ime, a svoju popularnost duguje iznimnom okusu pohane teletine koja je punjena sirom i šunkom, a srodno je jelo bečkom odresku, čija je bogatija varijanta. Danas se često mogu pronaći varijante zagrebačkog odreska koji nije pripremljen od tradicionalnog telećeg mesa, već od svinjskog, purećeg ili pilećeg. Nedaleko od Zagreba nakon ručanja zagrebačkog odreska, zasladiti se može zagorskim štruklima. Priprema zagorskih štrukli upisana je u Registar nematerijalne kulturne baštine Republike Hrvatske. Pripremaju se od vučenog tijesta s nadjevom od kravljeg sira, koji može biti slan ili sladak, a nakon toga se mogu peći ili kuhati. Osim kao desert, mogu se jesti kao samostalan obrok ili dodatak nekom obroku. U sjevernom dijelu Hrvatske domaćice su najčešće pripremale kukuruznu zlevku ili zlevanku čiji je glavni sastojak kukuruzno brašno koje je bilo lako dostupno u tom dijelu Hrvatske, ali jelo je poznato i u Slavoniji. Može postati desert ako se dodaju jabuke, pekmez ili orasi, a može se jesti i slano.

SLAVONIJA

Slavonsko najpoznatije jelo je čobanac, jelo na žlicu koje se priprema u velikom loncu od različitih vrsta mesa, najčešće junetine i svinjetine, a mogu se dodati i druge vrste mesa. Izvrsno je jelo za ljubitelje pikantne hrane jer je glavna karakteristika čobanca ljutina koja dolazi od sušenih ljutih papričica. Tradicionalno se pripremalo u kotlićima na otvorenoj vatri. Ljubiteljima ribe i ljutog okusa, u Slavoniji će se svidjeti fiš-paprikaš, jušno jelo koje se priprema od više vrsta ribe, a tradicionalno se jede uz domaće široke rezance. Najpoznatije i najcjenjenije delikatese Slavonije su kulen i kulenova seka koje se pripremaju od najkvalitetnijih dijelova svinjskog mesa, a proizvođači traže savršeni omjer začina mljevene paprike, češnjaka i soli, koji može biti presudan na natjecanjima za najbolji kulen.

LIKA

Kruh je danas gotovo na svakodnevnom jelovniku gotovo svih Hrvata, a Lika se ponosi izradom Ličkog kruha, hrskavog i toplog, pripremljenog s cjelovitim brašnom. Nekad se takvo brašno dobivalo mljevenjem žitarica u vodenicama između dva kamena. Kruh je najčešće pripreman od kukuruznog brašna i pekao se prekriven žarom i pepelom, a kasnije i pod pekom. Najčešće se posluživao premazan svinjskom mašću ili se umakao u maslinovo ulje, također idealan je prilog mnogim jelima. Još jedan izvrsni lički prilog je namirnica lički krumpir koji se od drugih krumpira razlikuje zbog toga što se uzgaja na višoj nadmorskoj visini, u ličkoj klimi i u rastresitom tlu što ga čini posebno kvalitetnom namirnicom.

KVARNER

Kvarnerski poznati desert je rapska torta koja je prvi puta pripremljena u 12. stoljeću i do danas ostaje popularno jelo. Izvorni recept ovog jela napisan je krasopisom i danas se čuva u samostanu sv. Andrije, ali mjere sastojaka nisu navedene, stoga za dobro pripremljenu rapsku tortu potrebno je iskustvo u kojem se otkriva koji je najbolji omjer sastojaka, među kojima se ističu bademi. Umiješeno tijesto valja se jako tanko kako bi se mogli oblikovati ukrasni valovi, što je još jedan razlog zašto se priprema ovog jela smatra umijećem.

ISTRA

Istrani svojim gurmanskim draguljem nazivaju tartuf, stoga nije ni čudno što posebno cijene jela u kojima je ova specifična i aromatična namirnica. Tartufi se odlično sljubljuju s tjesteninom, a u Istri će biti najčešće posluženi s domaćim istarskim njokima, pljukancima ili fužima. Veoma često Istrani pripremaju sir s tartufima koji turisti rado kupuju kao suvenir jer slanoća i okus tartufa stvaraju specifičan okus koji žele okusiti i nakon povratka iz Istre. Osim sira, tartufi se tradicionalno dodaju uljima i medu čime stvaraju specifične okuse koji se izvrsno sljubljuju s mnogim jelima. Osim u slanim jelima, tartufi se mogu izvrsno spojiti i s desertima, među kojima je poznat sladoled od tartufa.

DALMACIJA

Prva asocijacija na Dalmaciju je mediteranska kuhinja, čija srž su riba i morski plodovi, ipak u Dalmaciji postoje jela na koja se neće prvo pomisliti kada se kaže mediteranska kuhinja. Komiška pogača nosi ime po Komiži na otoku Visu, a sastoji se od dizanog tijesta koje je nadjeveno crvenim lukom, svježim rajčicama ili pelatom, začinima, kaparima i glavnom namirnicom – slanom ribom, bilo da se radilo o inćunima ili srdelama. Tradicionalno se reže na kocke i poslužuje kao međuobrok ili glavno jelo. U Dalmatinskoj zagori Poljice se mogu pohvaliti time da njihovo autohtono jelo soparnik je na listi UNESCO-a zaštićene nematerijalne baštine. Ovo tradicionalno jelo sastoji se od dva tanka sloja tijesta između kojih su usitnjeni listovi blitve. Jelo je jednostavno i ukusno, a ima dugu tradiciju još iz 15. i 16. stoljeća. Omiljeno jelo sarma u Sinju ima nešto drugačije ruho i naziv – sinjski arambašići. Ovi mali smotuljci od listova svježeg ili kiselog kupusa nadijevaju se miješanim junećim i svinjskim mesom. Meso nije mljeveno, već sjeckano pomoću sjekirice, a obavezni dodatci smjesi su slanina, luk, češnjak, peršin i korica limuna.

Ako se odlučite okusiti Hrvatsku i otići na putovanje kroz najbolje gastro destinacije, smještaj možete pronaći na našem portalu.

Ako nudite privatni smještaj u Hrvatskoj, možete ga besplatno oglasiti na našem portalu.