Iznimno razvedena obala hrvatskog dijela Jadrana koju čini više od 1244 otoka, otočića i hridi, tirkizne uvale, čisto more prvi su sinonim na ribolovni turizam, no tu su još i čiste rijeke i jezera. Čini se da Hrvatska ima puno potencijala za bolji razvoj ribolovnog turizma. No, ne pod svaku cijenu. Održivost čistoće Jadrana i životinjskih vrsta treba biti glavno polazište.

Ribolovni turizam je selektivna vrsta turizma, točnije oblik gospodarskog ribolova koji se sastoji od autoriziranog ribarskog plovila, posade i turista. No, turisti smiju imati razonodu u ribolovu jedino ukoliko posjeduju dozvolu za bavljenje rekreacijskim ili sportskim ribolovom. Ribolovni turizam se odnosi na puštanje alata u more i njegovo vađenje zajedno s ulovom, sortiranje ulova te naposljetku ispunjavanju očevidnika od strane ribara te prodaje ulova.

Osim skupa ribolovnih aktivnosti, ribolovni turizam povećava prihode stručnih osoba (ribara, posade), ovim aktivnostima oni mogu promicati i davati dodatnu vrijednost svojim profesijama, promiče društveno-kulturnu baštinu s ciljem poboljšavanja održive uporabu morskih ekosustava.

Što se tiče ribarstva ono se odnosi na sve aktivnosti koje naposljetku rezultiraju izlovom ribe i morskih plodova, pri čemu se dijeli na morski i slatkovodni ribolov. U Hrvatskoj postoje dvije podjele ribolova na moru, a riječ je o gospodarskom te negospodarskom koji se odnosi na rekreacijski i sportski. Jednaka takva je i podjela u slatkovodnom ribarstvu.

Ribolovni turizam je u Hrvatskoj samo sastavnica turističkog sadržaja koji se još sastoji od drugih elemenata aktivnog odmora ili kulturnog, ovisno o preferencijama turista, usluga prijevoza, smještaja, gastronomske ponude te ostalih zabavnih sadržaja područja na kojem gost boravi. Hrvatska obiluje raznolikosti krajolika, flore i faune, no bez obzira na odlične preduvjete za razvoj ribolovnog turizma, potrebno je neprestano razvijati strategije razvoja ribolovnog turizma čiji će naglasak posebice biti na ruralnim krajevima, ali i očuvanju prirodnih resursa.

Neke od prednosti ribolovnog turizma su:

– produženje turističke sezone

– diversifikacija prihoda pri čemu ribari nisu toliko ovisni o prihodu koji je ostvaren ulovom

– diversifikacija turističke ponude koja će smanjiti pojavnost masovnog turizma u Hrvatskoj

– proširenje turističke ponude

– upoznavanje turista s ribolovnom baštinom određenog područja

– povećanje prihoda osoba koje se bave ribolovnim turizmom, lokalne zajednice te naposljetku RH

ODRŽIVI RIBOLOVNI TURIZAM

Mediteranu, a tako i Jadranu je pod hitno važno očuvanje, a posebice s obzirom na činjenicu da postaje sve zagađeniji, posjećeniji, ali i da je sve manji broj autohtonih životinjskih vrsta, a sve veći broj invazivnih tropskih. Održivi ribolovni turizam sve je popularniji način diversifikacije aktivnosti ribara obrtnika ili poduzetnika. WWF je aktivno uključen u promicanje i tehničku potporu održivog ribolovnog turizma na Mediteranu. Svake godine je sve zamjetniji pad flore i faune ne samo Mediterana već i svih vodenih površina na svijetu što predstavlja veliki problem malim lokalnim zajednicama koje čiji je glavni izvor financija baš ribolov. No, smanjenje broja jedinki predstavljaju opasnost i za puno širi krug od lokalne zajednice – cijelo čovječanstvo.

Osim što fokus mora biti na održivom razvoju ribolovnog turizma koje neće zadovoljiti samo usluge korisnika tih usluga te davateljima usluga, ista ta održivost mora primarno biti fokusirana na očuvanje prirodnih resursa te sociokulturnog nasljeđa.

Ne postoji čarobni štapić kojim se postiže očuvanost vodenog svijeta, no ukoliko je riječ o kontroliranom ribolovnom turizmu pri čemu će davatelji usluge biti profesionalci koji će brinuti o očuvanju vrsta te koristiti ekološki prihvatljive alate i brodice, ribarstvo unutar gospodarske grane ribolovni turizam može biti održiv. Također, ribarstvo kao alternativni izbor prihoda ribara, mogao bi smanjiti intenzitet ribolovnih aktivnosti čime se uvelike pridonosi održivom upravljanju ribarskim resursima, ali i prožimanjem kulturne baštine ribolova kroz ovaj selektivni vid turizma.

Ukoliko je riječ o održivom ribolovnom turizmu, isti može biti izvrsna meta za privlačenje većeg broja turista i mimo ljetne turističke sezone, a pritom u ponudi može biti puno šira paleta proizvoda i usluga osim same aktivnosti ribolova. Od lokalnih proizvoda, eno-gastronomske ponude, ponude smještaja, popratnih usluga aktivnog odmora, jačanja svijesti kako lokalnog stanovništva tako i turista o važnosti očuvanja raznolikosti flore i faune, održivi ribolovni turizam može smanjiti depopulaciju određenog područja većim brojem radnih mjesta, ali i pridonijeti koheziji lokalnih zajednica i različitih tijela koja upravljaju vodenim područjima sve s ciljem brige o prirodnim znamenitostima.