Vjerski turizam je podgrana ruralnog turizma, a možemo ga definirati kao oblik turističkog kretanja u kojima turisti nastoje zadovoljiti religijske i duhovne potrebe.

Drugim riječima, vjerski turizam ponajprije je namijenjen turistima koji s ciljanim namjerama dolaze na vjerska odredišta, a vjerska odredišta turistima najčešće služe u njihovim religijskim i duhovnim potrebama. Vjerska putovanja su jedna od najstarijih putovanja odnosno, najstariji oblik turizma.

Jedan od prvih i najcjenjenijih oblika turizma je vjerski jer su religija i duhovnost važni elementi u životu čovjeka. Vjerski turizam ima dugu povijest u kojoj su vjernici zbog potrebe obavljanja određenih religijskih obreda posjećivali svetišta i tako prelazili veće udaljenosti.

U Lijepo našoj vjerski turizam ima dugu povijest koja se je razvijala oko marijanskih svetišta.

OBLICI, MOTIVI I KOMPONENTE VJERSKOG TURIZMA

OBLICI VJERSKOG TURIZMA:

• hodočašće, posjet svetim mjestima koji može biti individualan ili grupni,
• okupljanja prilikom obilježavanja religijskih blagdana i drugim obljetnica te
• posjet i obilazak religijskim mjestima u sklopu turističkog putovanja.

VJERSKI TURIZAM NUDI:

• sakralne građevine (crkve, molitvene prostore, samostane, svetišta,…),
• sakralno blago (umjetnine, slike, freske, knjige, liturgijsko ruho, posuđe,…)
• vjerske običaje ,
• duhovno ispunjenje,
• religiozno uzdizanje,
• duhovnost te
• mir.

KOMPONENTE VJERSKOG TURIZMA:

• tradicija te
• kultura.

Vjerski turizam uveliko pomaže očuvanju kulturno-povijesne baštine.

Ovaj oblik turizma prvenstveno je namijenjen vjerskim turistima koji za cilj imaju gore navedene motive, ali svakako i ostali turisti imaju potrebu za posjet tim lokacijama te uživanju u kulturnoj baštini.

POTRAŽNJA ZA VJERSKIM TURIZMOM

SPECIFIČNA OBILJEŽJA VJERSKOG TURIZMA:

• upoznavanje religija, običaja,
• stjecanje religioznih znanja i iskustava te
• doprinos vjerskom poštivanju.

VJERSKI TURIZAM POTIČE:

• međukulturalno poštivanje i razumijevanje,
• znatiželju,…

POZITIVNE I NEGATIVNE STRANE VJERSKOG TURIZMA

Pozitivne ekonomske strane vjerskog turizma:

• rast potrošnje,
• utjecaj na razvoj ugostiteljstva,
• razvoj trgovine,
• rast javnih prihoda
• otvaranje novih radnih mjesta,…

Negativne ekonomske strane vjerskog turizma:

• rast javnih rashoda,
• rast cijena proizvoda, usluga i nekretnina,…

Ostali negativni učinci vjerskog turizma:

• gužve,
• opasnost od terorizma,…

SVETIŠTA U HRVATSKOJ

Lijepa naša ima četiri metropolije:

• Zagrebačku,
• Splitsko-makarsku,
• Riječku te
• Đakovačko-osječku.

ZAGREBAČKA METROPOLIJA

Pod Zagrebačku metropoliju spadaju: Zagrebačka nadbiskupija, Bjelovarsko-križevačka, Sisačka i Varaždinska biskupija te Križevačka eparhija.

Poznata marijanska svetišta su: Marija Bistrica, Remete, Trški Vrh, Lobor, Kutjevo te Molve.

SPLITSKO-MAKARSKA METROPOLIJA

Ovu metropoliju čine: Splitsko-makarska nadbiskupija, Šibenska, Hvarska, Dubrovačka te Kotorska biskupija.

Poznata marijanska svetišta su: Sinj, Solin, Vepric, Tisno, Visovac, Vrpolje, Gospa na Račiću, Gospino Polje, Orošac, Čara,…

RIJEČKA METROPOLIJA

Riječku metropoliju čine: Riječka nadbiskupija, Gospićko-senjska, Krčka, Porečka i Pulska biskupija.

Poznata marijanska svetišta su: Trsat, Gerovo, Oštarije kraj Ogulina, Krasno, Gospa od Zdravlja, Majka Božja,…

ĐAKOVAČKO-OSJEČKA METROPOLIJA

Pod ovu metropoliju spadaju: Đakovačko-osječka nadbiskupija te Srijemska i Požeška biskupija.

Poznata marijanska svetišta su: Tekije, Aljmaš, Ilača, Voćin, Slavonski Kobaš,…

NAJPOSJEĆENIJE LOKACIJE

Kao što smo već spomenuli, Hrvatska ima dugu povijesno-kulturnu tradiciju sakralne baštine, a neke od najpoznatijih vjerskih građevina, ostataka, predmeta i lokacija koje turisti posjećuju su:

• katedrala Uznesenja Blažene Djevice Marije i svetih Stjepana i Ladislava odnosno, Zagrebačka katedrala, najveća je sakralna građevina u Hrvatskoj te je najrječitije arhitektonsko ostvarenje neogotičkog stila južnije od Alpa.
• Jedno od najznačajnijih sakralnih ostvarenja je katedrala sv. Jakova u Šibeniku što potvrđuje i činjenica da je 2000. godine katedrala uvrštena na UNESCO-ov popis svjetske kulturne baštine. Građevina je jedinstvena jer je od temelja izgrađena od kamena bez vezivnog materijala.
• Katedrala sv. Dujma u Splitu posjetiteljima osim duhovnosti nudi i očaravajući pogled na čitav grad i otoke sa zvonika.
• Kulturno dobro grada Poreča je Eufrazijeva bazilika koja je 1997. godine uvrštena na UNESCO-ov popis svjetske baštine.
• Katedralu sv. Petra u Đakovu krase jedinstvene freske te orgulje na pjevačkom koru s velikom rozetom u pozadini.
• Nezaobilazna lokacija u Zagrebu je Majka Božja od Kamenitih vrata.
• Škrinja sv. Šimuna nalazi se na glavnom oltaru u crkvi u Zadru.
• Relikvijar Krvi Krstove u Ludbregu,…

Kao što smo ranije spomenuli, vjerski turizam je jedan od najstarijih oblika turizma, iako je podcijenjen svakim danom pokazuje sve više potencijala, ne samo da bi lokacije posjećivali vjernici u potrazi za duhovnim rastom i mirom nego i ostali posjetitelji željni kulturnog uzdizanja odnosno, „dobre” sakralne baštine.

U Lijepoj našoj vjerski turizam nailazi na brojne probleme i neiskorištenost te okrenutost sezonalnosti kao i kod bilo kojeg drugog oblika turizma. Bez obzira jeste li duhovno nadahnuti ili samo kulturno posjetite čarobne lokacije koje ostavljaju bez daha svih tristo šezdeset dana kroz godinu!