Znate onaj osjećaj kada dođete na more i sama sol u zraku u spoju sa suncem, borovom šumom i ostalim biljem daje Vam osjećaj da puno lakše dišete i da se generalno zdravstveno bolje osjećate. Sad pomnožite taj osjećaj barem s 10x i dobit ćete dojam zdrave klime Lošinja.

Lošinj je otok smješten na odličnoj lokaciji koja mu osigurava optimalnu razinu aerosola u zraku, ima mnoštvo sunčanih sati, bogatu vegetaciju među kojom se posebice ističe aromatično bilje, a da je lošinjska klima posebna spoznao je već 1884. godine A. Haračić u svojim meteorološkim istraživanjima.

ŠTO JE DALJE SLIJEDILO?

Haračićeva mjerenja prošla su relativno nezapažena, sve do 1885. kada austrijski dr. Conrad Clar dovodi svog sina na Lošinj u nadi da će se oporaviti nakon što je prebolio tešku šarlahovu difteriju. Nakon tri tjedna boravka na Lošinju, sin dr. Clar-a se u potpunosti oporavio. Iste te godine, nastavno na iskustvo dr. Clar-a i ozdravljenje njegovog sina, Lošinj posjećuje dr. Leopold Schrötter koji je bio poznati internist i profesor na Medicinskom fakultetu u Beču, te zajedno s kolegama istražuje Kvarner u potrazi za osnivanjem zimskog lječilišta. Ostao je oduševljen Lošinjem te daje poticaj za osnivanje Turističkog društva u Malom Lošinju.

U narednim godinama, dr. Schrötter i znanstvenik Haračić, otkrivaju uvalu Čikat koju odlučuju pošumiti te urediti mnogobrojne šetnice. Također, izdaje se i prvi turistički vodič te stručni članci o Lošinju. Službeno proglašenje Malog i Velog Lošinja zimskim klimatskim lječilištima dogodilo se 1892. godine. Smatralo se da su svi gosti koji su na Lošinju boravili u periodu od 1.10. – 31. 05. u trajanju duljem od 4 dana, „lječilišni gosti”. 1892. godine se u Velom Lošinju utemeljuje prva lječilišna ustanova za škrofulozne i tuberkulozne djevojčice. Početkom 20. stoljeća proširuje se ponuda pa tako više nije samo riječ o zimskom lječilišnom, već i o ljetnom kupališnom turizmu. 1899. otvara se se lječilište cara Franje Josipa na Čikatu, a u narednim godinama se osnivaju i otvaraju Lječilišni zavod za lakše bolesnu djecu i odrasle, Lječilišni dom, Sanatorij za djecu i odrasle, Vojno lječilište, te se grade vile u privatnom vlasništvu te hoteli.

KOJI SU PRIRODNI LJEKOVITI ČINITELJI?

Svakako ono što je prepoznato od 19. stoljeća je blaga mediteranska klima s mnogobrojnim sunčanim satima te topla morska struja koja obgrljuje Lošinj i zimi. Također, tijekom zimskih mjeseci na Lošinju je veća vlažnost zraka nego u mnogim drugim gradovima uzduž hrvatskog dijela obale Jadrana. Na Lošinju rastu mnogobrojne vrste biljaka koje izuzetno pogodno utječu na mikroklimu i kvalitetu aerosola, a posebno se ističu borove šume te aromatične biljke poput lavande, lovora, mirte, kadulje itd.

More je izuzetno visoke kakvoće i prozirnosti, a ono opušta ljudski organizam. Iako je Lošinj smješten u Jadranskom moru, terapija morem tijekom 19. stoljeća odnosila se isključivo na kupanje u kadi u kojoj se nalazila zagrijana morska voda.

Zrak je na području Lošinja visoke kvalitete zbog vjetrova, velike količine oborina, visokih zračnih struja koje čiste zrak, a uz dodatak aerosola i kapljica eteričnih ulja koje izlaze iz aromatičnog bilja, čini lošinjski zrak izuzetno pogodnim za dišne putove. Lošinjski zrak dokazano pogodno utječe na smanjenje upale, širenje dišnih putova, otapanje bronhalne sluzi čime se lakše iskašljava, čisti pluća i omogućuje brže ozdravljenje bez primjene lijekova.

ZDRAVSTVENE USLUGE NA LOŠINJU

U Lječilištu Veli Lošinj su na raspolaganju usluge medicinske rehabilitacije, fizikalne medicine, dermatologije, venerologije, ali i aromaterapije, vježbe disanja, alergotestiranja, liječenje psorijaze itd.

Centar za hemodijalizu Mali Lošinj ima 7 dijaliznih mjesta, a moguće je odabrati između klasične hemodijalize i online hemodijafiltracije.

Također, na području Lošinja postoje hotelski kapaciteti te kampovi koji osim ponude odmora nude i programe plućne rehabilitacije za djecu i odrasle pri čemu se kliničke metode isprepliću s prirodnim ljekovitim čimbenicima Lošinja. Kako bi rehabilitacija bila uspješna, potrebno je provesti 14-21 dana odmora na Lošinju uz stručno vodstvo liječnika, specijalista internista te pulmologa.

S obzirom na dugu povijest i dokazan blagotvorni učinak lošinjske klime na osobe s plućnim poteškoćama, ono što je svakako potrebno u nadolazećim godinama je modernizacija i obnova postojećih medicinskih zdanja smještajnih kapaciteta te izgradnja novih. Početkom 19. stoljeća, glas o Lošinju kao destinaciji zdravstvenog turizma čuo se i do Austrije te Njemačke. Danas, uz digitalizaciju sve je jednostavnije, što znači da je potrebno ispravno targetirati marketinške kampanje te će rezultati veoma brzo biti vidljivi. Pri svemu navedenom, ono što je najvažnije je ne dopustiti masovni turizam na Lošinju jer će to dovesti do lošije kvalitete zraka, povećanja otpada, onečišćenja mora, devastacije šuma i svih faktora koji Lošinj čine idealnom destinacijom zdravstvenog turizma s naglaskom na pacijente s plućnim poteškoćama. Kao i u svemu glavni moto treba biti – održivo!