Tradicionalna hrvatska jela o kojima ćemo ovdje pisati, sigurno već poznajete, jedino što možda ne znate da ona potječu još od doba naših baka. Pogledajte neke od jela koja su tada bila glavna u kućama naših starih i zahvalimo bakama što i danas uživamo u njima.

DOMAĆA KOKOŠJA JUHA

Tradicionalna hrvatska jela počinjemo kao i svaki tradicionalni ručak – s domaćom kokošjom juhom. Danas nam je ta juha puno ukusnija nego ona iz vrećice, no ipak složit ćemo se da je domaće, domaće. Ova fina juha kuha se duže od one iz vrećice no zasigurno se čekanje isplati.

Naime klasičan recept za domaću juhu sigurno bi bio da opranu i očišćenu kokoš stavimo kuhati u hladnu vodu zajedno sa peršinom, celerom, mrkvom i nekoliko zna papra, zatim je potrebno dodati sol i kuhati sve dok meso ne omekša. Kuhanu kokoš potrebno je izvaditi, no po želji moju se otrgnuti komadići mesa pa ubaciti na kraju da ima i malo mesa u samoj juhi. Čisto za gušt. Juhu procijedimo i unutra nadodamo rezance ili noklice koje su neizostavne za pravu domaću juhicu. Ova domaća juha također je poznata kao rješenje za sve probleme s bolovima u trbuhu i slično, zato probajte ako već niste ovu slasnu kokošju juhu.

ČOBANAC

Najpoznatije jelo u Slavoniji od davnina svakako je čobanac, Slavonci su iznimno ponosni na ovo fantastično jelo. Potječe još od davnina kad su čobani odnosno pastiri kuhali na kotliću ovo jelo, pa je tako i dobilo ime „čobanac“ . Poznat je po tome da se dugo krčka a priprema se od više vrsta mesa, svakako tu mora biti i komad divljači koji daje poseban okus. Trik da se čobanac zgusne i postane želatinast je da se ubaci svinjska nogica.

Također u čobanac se dodaje puno sitno narezanog luka, a svakako se mora paziti da se ne pretjera s mrkvom jer bi mu ona dala slatkast okus što se nikako ne slaže za bitnim stavom da pravi čobanac mora biti ljut. Posebno se voli dodavati crvena paprika kako ljuta tako i slatka te tu vidimo jak mađarski utjecaj na Slavoniju. Slavonci smatraju da je najbolji čobanac onaj ljuti, no najmanjima njihovi djedovi i bake obično odvoje prije nego što ga zaljute.

SARMA

Tradicionalna hrvatska jela ne mogu proći bez sarme. Kraljica hrvatske kuhinje koja je najprisutnija u zimsko doba kod mnogih obitelji krasni obiteljski stol za novu godinu. Ljudi iz skoro svakog dijela Hrvatske, a i šire imaju različite recepte za pripremu sarmu. Sarma se obično kuha u velikom loncu i ostaje za više dana, što naravno nikome ne smeta pošto u njenim okusima svi i žele uživati što dulje.

Ukratko od glavice kupusa se izdvoje zasebni listovi u koje stavljate mješavinu mesa i zatim dobro omotate kupus oko mesa i uvučete kako bi se meso slijepilo za kupus da se ne raspadne. Te male sarmice stavljate u lonac u krug i punite tako zdjelu. Na to stavite 2 žlice umaka od rajčice i zalijte. Voda bi trebala prekriti sarmice i dok ih kuhate stalno bi lonac trebao biti pun, stoga podlijevajte dok kuhate. Tradicionalna hrvatska jela obično se s pažnjom poslužuju, a sarma najbolje ide uz pire krumpir.

KRPICE SA ZELJEM

Kiseli kupus se još odavno puno koristio u našem narodu, pa se bome ta tradicija i nastavila. Naši stari su u skoro svako jelo dodavali kupus i kombinirali ga često sa svim što vam padne na um. Naravno to im je bilo jeftino jer su ga uzimali iz svog vrta, a tada nisu baš svi živjeli stabilno ni bogato.

Dakle, priprema krpica sa zeljem je zaista jednostavna. Zelje izrežete i stavite da se dinsta s lukom, u međuvremenu skuhate široko tijesto (krpice). Kada tijesto bude kuhano procijedite ga i dodate skupa sa zeljem te objedinite i dobro začinite. Još koju minutu to zajedno dinstate i gotovo. Brzo a fino. Krpice sa zeljem možete poslužiti uz neko meso ili ih jesti same.

SKRADINSKI RIŽOT

Skradinski rižot jedan je od dalmatinskih gastro ikona. Ovo jelo priprema se 8 do 10 sati, a tradicionalno ga spremaju muškarci u Skradinu. Zapisi o pripremi ovog jela stari su gotovo više od 150 godina. To je teleći rižot koji je tradicionalno svečano jelo koje se diljem Dalmacije priprema većinom samo za važna događanja poput svadbi. No skradinski rižot puno se više razlikuje nego običan dalmatinski rižot. Recept o njegovoj pripremi se prenosi s koljena na koljeno generacijama. Danas pravi skradinski rižot kao onaj od prije više od 150 godina možete jesti samo u nekoliko Skradinskih restorana.

Nisu li tradicionalna hrvatska jela upravo najbolji način upoznavanja života Lijepe Naše? Putujte Hrvatskom i rezervirajte svoj boravak na PrivatniSmjestaj.hr!