Tradicionalni mirisi i okusi hrvatske kuhinje nadaleko su prepoznatljivi. U nastavku se prisjetite autohtonih mirisa djetinjstva našim djedova i baka.

HRVATSKE TRADICIONALNE SLASTICE

Neke od tradicionalnih slastica:

• samoborske kremšnite – prva asocijacija na grad Samobor je ova slastica od lisnatog tijesta i tučene kreme od jaja. Vjeruje se da originalni recept datira iz tisuću devetsto dvadesetih godina te da je za samoborske kremšnite odgovoran Đuro Lukačić. O važnosti ovog deserta govori i podatak da je Ministarstvo Kulture i medija prepoznalo njegovu važnost u očuvanju autohtonosti slastičarskog obrta te je dvije tisuće dvadeset i prve godine dobila status nematerijalnog kulturnog dobra!

• Međimurska gibanica – slastica koja na prvu spaja nespojivo, radi se od vučenog tijesta za savijaču te nadjeva od oraha, maka, sira i jabuka, na prvu zvuči kao skupi desert, ali domaćicama je jedino skupo bilo vrijeme jer za izradu treba najmanje dva sata, a sastojke su većinom imale doma. Danas se međimurska gibanica najčešće radi u metalnim pekačima, a one domaćice koje drže do tradicije i danas rade u glinenim posudama. Ne možete napustiti Međimurje, a da niste uživali u ovoj nadaleko poznatoj slastici.

• Orahnjača & makovnjača – tradicionalni kolači od dizanog tijesta bez kojih ne možemo zamisliti blagdane i važne datume. Domaćice dignuto tijesto podijele na dva dijela, tanko razvaljaju te premažu jednu polovicu nadjevom od oraha, a drugu nadjevom od maka. Tijesta se zatim zarolaju u rolade te se stavljaju u dublji lim za pečenje koji je prethodno bio namazan maslacem. Starije domaćice ostavljaju orahnjaču i makovnjaču na toplom mjestu da se dignu još jednom prije pečenja.

• Kroštule & fritule – vrijeme poslije božićnih praznika rezervirano je za karnevalske povorke, a u Istri i Dalmaciji to je vrijeme stvoreno za uživanje u ove dvije slastice. Vjeruje se da je recept za kroštule potekao iz antičkih vremena. Ova slatka grickalica radi se od brašna, jaja, šećera, naribane korice limuna ili naranče, domaćeg likera te maslaca. Tijesto za kroštule se tanko izvalja te se izreže na tanke trakice koje se obliku u cvijet ili čvor te se prže u vrelom ulju. Glavna razlika između ova dva deserta je ta što fritule imaju oblik okruglice koja je mekana i prozračna.

• Rožata – tradicionalni desert čiji se recept prenosi s „koljena na koljeno” radi se od „skromnih” sastojaka kao što su: mlijeko, jaje, šećer, liker od ruže po kojemu je ova slastica dobila i naziv. Ovaj dalmatinski desert najčešće se konzumira ljeti jer hladna i čvrsta krema odlično hladi u dugim toplim danima.

• Rapska torta – desert od badema u obliku puža radi se prema receptu starom preko osamsto godina. Najoriginalniji suvenir otoka Raba za koju kruže glasine da je prvi put pripremljena za papu Aleksandra III. U prošlosti je ova slastica bila rezervirana za imućnije obitelji, a danas svi mogu uživati u ovom desertu. Na otoku Rabu postoji kuća koja je „posvećena” ovom desertu!

• Salenjaci – rade se od domaćeg tijesta koje se puni domaćim pekmezom od marelica ili šljiva. Ovaj kontinentalni desert karakteristično je da se za pripremu tijesta koristi svinjsko salo, a zbog slojevite strukture, salenjake često nazivaju slasticom s tisuću listova!

• Štrukli – su tradicionalni specijalitet Hrvatskog Zagorja koji nosi oznaku autohtonog jela te je upisano u Registar nematerijalne kulturne baštine Republike Hrvatske. Štrukle kao i većina autohtonih deserata radi se od sastojaka koje su domaćice uvijek imale kod sebe, osnovno tijesto je nadjeveno kravljim sirom, a mogu biti slatke ili slane, kuhane ili pečene, polivene s mašću i krušnim mrvicama ili s vrhnjem,…

• Pinca – slatki kruh bez kojeg ne možemo zamisliti blagdanski stol. Pinca se tradicionalno priprema u čitavoj Hrvatskoj, a radi se od: brašna, jaja, šećera, mlijeka, masti, grožđica, korice limuna ili naranče te ovisno o kraju gdje se priprema kao aroma dodaje se rum ili prošek,… Za pripremu pince je potrebno puno strpljenja i volje jer se samo tijesto treba zamijesiti da bude izdašno, a za to je potrebno puno iskustva.

• Skradinska torta – priča o ovoj tradicionalnoj slastici datira iz četrnaestog stoljeća kada su skradinske mladenke same pekle tortu uoči prve bračne noći. Skradinska torta priprema se od: jaja, meda ili šećera, mljevenih oraha, badema, korice limuna ili naranče, likera od ruže ili ruma,… te je prelivena čokoladom. Torta je ukrašena komadićima oraha ili listićima badema, zadovoljit će i najprofinjenija nepca.

Na svakom koraku Hrvatske možete uživati u tradicionalnim slasticama, tako da, na odmoru nemate izgovor da ne probate autohtoni desert. Spojite ugodno s korisnim te potražite smještaj na PrivatniSmjestaj.hr !