Kada treba izabrati na kojem otoku bi se ljetovalo ovog ljeta, izbor u Hrvatskoj je veoma težak.

Jedan od glavnih razloga jest taj što hrvatska obala je jako razvedena i postoje brojni veći i manji otoci, a svi od reda su lijepi i nude različite sadržaje za mirne ili aktivne odmore. U cijelom Sredozemlju grčko otočje je najbrojnije, a potom slijedi hrvatsko. Hrvatska je 2021. uspostavila Registar otoka prema kojemu je 1244 otoka, otočića i hridi. Od navedenog broja je 78 otoka, 524 otočića i 642 hridi u teritoriju Republike Hrvatske. Oni poput bisera krase obale Jadranskog mora, a oni na kojima se može ljetovati već dugo privlače posjetitelje iz cijelog svijeta.

STANOVNIŠTVO

Na otocima, uključujući i poluotok Pelješac, u Hrvatskoj živi 132 756 stanovnika koji obitavaju na 50 naseljenih otoka i Pelješcu. Na otocima i Pelješcu postoji 18 gradova, 345 naselja i 41 općina. Poluotok Pelješac često se navodi uz hrvatske otoke zbog toga što se pruža u istom smjeru kao i okolni mu dalmatinski otoci, a iste je građe kao oni, ima istu klimu te biljke i životinje koje obitavaju na poluotoku sličnije su otočkim nego kopnenim. U Hrvatskoj je svaki 32. stanovnik otočanin. Iako to zvuči kao da je velik broj stanovnika Hrvatske naseljen na otocima, nije tako. Sve je manje stanovnika na otocima jer sele na kopno zbog nerazvijenosti otoka u ekonomskom i gospodarskom smislu. Ipak, hrvatski otoci su jedan od najsunčanijih dijelova Europe, stoga je turizam grana koja se najčešće i najviše razvija na otocima i od njega živi otočko stanovništvo. Glavne industrije na otocima, uz turizam, su poljoprivreda i ribarstvo. U poljoprivredi se posebno ističe vinogradarstvo, stoga ne čudi da je mnogima asocijacija na hrvatske otoke upravo kvalitetno vino. Druga važna grada poljoprivrede je maslinarstvo. Hrvatska vlada donijela je Zakon o otocima, što je uz Finsku čini jedinom zemljom Europske unije s takvim zakonom. Ovaj zakon trebao bi privući ljude na otoke i olakšati stanovnicima život tako što stimulira ekonomiju – ukidaju se mostarine i karte za trajekte su jeftinije ili besplatne za otočane.

OTOCI REKORDERI

Otoci jako proširuju prostor hrvatske obale o čemu govori podatak da više od dvije trećine hrvatske obale su otoci, a bez njih teritorijalno more Hrvatske bilo bi manje za također dvije trećine. Najdulju obalu od svih otoka ima Pag, najveće površine je otok Cres, najduži je otok Hvar, a najviši otočki vrh nalazi se na otoku Braču na 778 metara nadmorske visine i to je vrh Vidova Gora. Prema podatcima iz popisa stanovništva 2011. najviše ljudi živi na otoku Krku, njih gotovo 20 tisuća, a najgušće je naseljen otok Krapanj.

PROMETNA POVEZANOST

Zračnom linijom s kopnom povezani su otoci Krk, Lošinj, Brač i Hvar, a uz to Hvar, Korčula, Lastovo, Lošinj, Pag i Rab imaju aerodrome na vodi. Na obali postoje brojna trajektna pristaništa kako bi se kopno povezalo s otocima i olakšao se život stanovnicima, a dolazak turistima na ljetovanje. Kako bi bila što bolja povezanost na samim otocima ulažu se sredstva u državne, županijske i lokalne ceste. U Europi najviše prekomorskih mostova ima Danska, a potom slijedi Hrvatska. Najveći most u Hrvatskoj trenutno je Krčki most prema istoimenom otoku. Osim tog mosta, postoji Osorski most na relaciji dvaju otoka Cresa i Lošinja, zatim Paški most za Ravne Kotare, Virski most koji povezuje Vir i Nin, Murterski most i Čiovski most. Uz njih postoje i međuotočki mostovi Ugljan-Pašman i Lastovo-Prežba.

TURISTIČKA SREDIŠTA

Poznato je da su manji otoci idealni za najmirniji odmor uz more, sunce i tišinu koji se može zamisliti. Oni veći otoci, s prirodno više domaćih stanovnika, nude i veći broj sadržaja, veća mjesta i gradove i u njima se može uživati u aktivnijem odmoru. Ipak, oni otoci koji nisu povezani kopnom s mostom, veoma često nisu prvi izbor brojnih turista, stoga svaki hrvatski otok je zapravo oaza mira i nešto mirniji od mjesta na kopnu. Na sjeveru Jadrana najpoznatije turističko središte je otok Krk, čemu sigurno pridonosi i dobra prometna povezanost s kopnom mostom i zračnom linijom. Cres i Lošinj u prošlosti su bili povezani kanalom koji su napravili Rimljani, a danas su razdvojeni morem. To ne sprječava brojne turiste da rado posjećuju ova dva prekrasna i mirna otoka. Većina otoka Jadrana izgrađena je od kamena, ali Susak je poseban po tomu što je prirodno stvoren od pijeska koji se nalazi na kamenoj vapnenačkoj podlozi. Kad se radi o pijesku i otocima, možda i najpoznatija asocijacija je otok Rab koji je prepun pješčanih plaža, a 1889. je čak proglašen lječilištem. Pag je otok na kojem ćete kušati najbolji sir, vidjeti izradu paške čipke, a uživat ćete u posebnom reljefu otoka koji podsjeća na površinu Mjeseca. Najdulji otok Jadrana Hvar nerijetko turisti zovu jednim od najljepših hrvatskih otoka, a zbog bogatog noćnog života u gradu Hvaru, otok je često omiljeno odredište mladih. Najviše legendi može se čuti na slikovitoj Korčuli.

Koji god od hrvatskih slikovitih, lijepih, sunčanih, posebnih, kulturom i poviješću bogatih otoka odaberete kao omiljenu destinaciju ovog ljeta, privatne smještaje pronađite na specijaliziranoj platformi za oglašavanje jedinica obiteljskog smještaja – PrivatniSmjestaj.hr.

Ako posjedujete jedinicu privatnog smještaja na otoku, možete je besplatno oglasiti na našem portalu.