Hrvatska je po mnogima mali raj na zemlji jer obitava prirodnim ljepotama, što potvrđuje činjenica da Hrvatska ima osam nacionalnih te dvanaest parkova prirode, a oni čine više od deset posto površine. Također, da bi doživljaj prirodnih ljepota i okoline bio cjelokupan možete doći na višednevni odmor te uživati u ruralnom turizmu u potpunosti.

Nacionalni parkovi:

• Brijuni,
• Krka,
• Paklenica,
• Plitvička jezera,
• Kornati,
• Mljet,
• Risnjak te
• Sjeverni Velebit.

PLITVIČKA JEZERA

Najstariji te ujedno i najpoznatiji nacionalni park u Hrvatskoj su Plitvička jezera koja su 1979. godine uvrštene na UNESCO-ov popis svjetske baštine. Jezerski sustav čini šesnaest imenovanih te brojna manja stepenasto poredana jezera koja su međusobno povezana slapovima te čine slikovit prikaz Plitvičkih jezera.

Park slikovit prikaz ima zahvaljujući taloženju kalcijevog karbonata na dnu jezera i potopljenim predmetima te se stvaraju prirodne barijere koje se izdižu iz vode rastući u visinu i širinu stvarajući slapove koji ostavljaju bez daha posjetitelje.

PAKLENICA

Drugi najstariji nacionalni park je Paklenica, obuhvaća područje južnog Velebit. Paklenica je proglašena zaštićenim područjem zbog šume i geomorfološke osobnosti parka te je idealno područje za avanturistički nastrojene posjetitelje.

SJEVERNI VELEBIT

Najmlađi nacionalni park je Sjeverni Velebit, nacionalnim parkom je proglašen 1999. godine te je dio Međunarodnog rezervata biosfere jer se smjestio u raznolikosti kršnih oblika i šume. Područje obitava biljnim endemskim vrstama te je stanište „velikih zvijeri”, medvjeda, vuka i risa. Park privlači posjetitelje sklone aktivnom odmoru, a najpopularniji je među planinarima. Sjeverni Velebit ima i jednu od najdubljih jama na svijetu, Lukinu jamu.

RISNJAK

Risnjak je smješten na sjeverozapadnom dijelu Gorskog kotara te u samom zaleđu Kvarnerskog priobalja te Rijeke, a ime je dobilo po risu. Nacionalni park prostire se od 300 do 1500 metara nad morem te zbog samog položaja „dom” je skorom svim vrstama šuma s prostora Hrvatske.

BRIJUNI

Nacionalni park Brijuni nalazi se uz jugozapadnu istarsku obalu, nedaleko od Pule te obuhvaća otočnu skupinu od četrnaest otoka i otočića, zaštićeno je i samo more oko otoka. Brijuni obitavaju sredozemnom vegetacijom te se na Velikom Brijunu nalazi jedna od najstarijih maslina na Sredozemlju iz četvrtog stoljeća koja i danas daje plodove. Na području parka evidentirano je stotinjak objekata, lokaliteta od povijesno-kulturnog značenja i same arheološke važnosti iz rimskog i bizantskog razdoblja. Posjetitelji najčešće u park dolaze zbog safarija s egzotičnim biljojedima.

KORNATI

Najrazvedenija otočna skupina Sredozemlja smjestila se je u sjevernoj Dalmaciji nedaleko od povijesnog grada Šibenika. Nacionalni park Kornati se sastoji od osamdeset devet naseljenih i nenaseljenih otoka, otočića te hridi. Kornati se ističu neobičnim reljefnim oblicima te osobito visokim klifovima koji privlače poglede posjetitelja, a u neposrednoj blizini nacionalnog parka smjestio se je i park prirode Telašćica.

KRKA

Nacionalni park Krka, smješten je na području Šibensko-kninske županije te obuhvaća područje od čak sto devet metara kvadratnog toka rijeke Krke i Čikole. Prirodni i krški fenomen u svom toku „gradi” sedam sedrenih slapova te čini najviše slapište od četrdeset i šest metara na Sredozemlju. Područje Krke obitava prirodnim i životinjskim vrstama, nacionalni park je stalni ili privremeni dom za preko dvjesto dvadeset ptica te je područje uvršteno u ornitološki važna područja Europe. Isto tako, smješteno je osamsto šezdeset različitih biljnih vrsta.

MLJET

Na jugu Hrvatske smjestio se je nacionalni park Mljet, u parku su smještena dva duboka zaljeva, odnosno Veliko i Malo jezero. Također, Veliko jezero je poznato po kulturnoj baštini, benediktinskom samostanu iz dvanaestog stoljeća, a sam nacionalni park sadašnji izgled i netaknutu prirodu duguje benediktincima koji su zabranili naseljavanje otoka te se brinuli za otok i sadili razne biljne vrste. Mljet danas mnogi nazivaju i zelenim otokom jer je devedeset posto otoka prekriveno autohtonom šumom hrasta crnike i alpskog bora, pružajući parku posebnu biološku i krajobraznu vrijednost. Nacionalni park je dom za mnoge ugrožene i zaštićene vrste, kao što je: sredozemni galeb, sivi sokol, škanjci osaši te ostale vrste.

U Hrvatskoj se u nacionalnim parkovima ističu zanimljive sedrene barijere te raznovrstan bogat životinjski svijet te raznolika biljna vegetacija. Posjetitelji osim u uživanju u prirodnim ljepotama mogu se iskušati u raznim aktivnostima nacionalnih parkova, a neke od njih su: biciklizam, planinarenje, veslanje, ribolov,…

Možete uživati u agro imanjima u neposrednoj blizini nacionalnih parkova te uživati u autohtonim specijalitetima i specifičnom načinu života, udaljenom od svakodnevne gradske vreve.

Vidimo se u nekom od nacionalnih parkova!