Vrlo vjerojatno je je većina barem jednom sudjelovala u maškarama, kupivši masku ili pomno planirajući izradu mjesecima unaprijed ili pak samo gledala veselu povorku kako prolazi.

Maškare se ovisno o krajevima nazivaju u karnevalom, fašnikom, pokladom, a riječ je o veselom razdoblju koji započinje nakon Sveta tri kralja 06.01. i traje do Čiste srijede ili Pepelnice. Najintenzivnije se odvijaju tijekom veljače, a završavaju spaljivanjem pusta koji simbolizira i spaljivanje svog zla. Također, maškare tradicionalno označavaju početak proljeća i protjerivanje zime.

U maškarama sudjeluju vesele maskirane povorke, plesovi, svirači, a povorke su često popraćene bacanjem konfeta, cvijeća, bakljama i vatrometima. Određeni sudionici povorku su i dio kulturne baštine poput zvončara i slavonskih bušara. Neizostavni elementi maškaranih povorki su: kostimi, ples, pjevanje i glazba.

POVIJEST KARNEVALA

Vjeruje se da začeci karnevala leže u poganskim ritualima drevnih afričkih naroda te Egipćana koji su se potom prenijeli na stare Grke, a vjeruje se da su svojevrstan karneval bile i bakalanije, luperkalije i saturnalije iz doba Rimskog Carstva. Vjeruje se da su nekada maškare imale i svojevrsno magijsko značenje jer su služile kako bi se istjerale zle sile. Sličnost tomu je u današnjoj tradiciji paljenja pusta koji je veoma često u obliku nepopularne osobe ili odražava neki društveni ili problem svakodnevice.

KARNEVALI U SVIJETU

Karnevali u određenim destinacijama diljem svijeta učinili su baš te destinacije poznate među ljudima diljem svijeta, te tisuće i milijuni ljudi putuju svake godine kako bi prisustvovali karnevalskoj povorci ili kao publika popratili povorku.

Svakako je najpoznatiji i zbog raskošnih (minimalističkih) kostima najpopularniji baš rasplesani festival koji se održava u Rio de Janeiru, ali i brazilskom Sao Paulu.

Najpoznatiji karneval u Europi je onaj u Veneciji koji čija tradicija datira još iz 13. stoljeća. Maskiranje u Veneciji je impozantnije i bogatije, a mnoge maske podsjećaju na doba Mlečana.

Drugi popularni karnevali u Europi su u Viareggio-u u Italiji, u francuskoj Nici, španjolskom Sitges-u, Binche u Belgiji, Notting Hill Carnival u UK-u, Schemenlaufen u Imstu u Austriji, Einsiedelnu u Švicarskoj itd.

Neki od najpoznatijih karnevala u ostatku svijeta su: Oruro u Boliviji, karneval Santa Cruz de Tenerife na španjolskom otočju Tenerife, New Orleans Mardi Gras u SAD-u, karneval u Trinidad i Tobagu, Crop Over na Barbadosu, Barranquilla karneval u istoimenom gradu u Kolumbiji itd.

MAŠKARE U HRVATSKOJ

Od povijesti se mogu razlikovati ruralne/ seoske, urbane/ gradske te maskenbali na dvorovima. Iako život na dvoru više ne postoji, maskenbali postoje, pa možete zamijetiti da je podjela još uvijek jednaka. Kada se priča o dvorskim karnevalima važno je spomenuti koreografije tijekom slavlja sv. Vlaha u Dubrovniku, maskenbale u Jelačićevim Novim Dvorima kod Zaprešića, patricijske plesove pod maskama u splitu, plesove u riječkom Kaštelu itd.

Danas maškare imaju prvenstveno zabavan ton, a u njima sudjeluju svi koji barem na jedan dan žele postati netko drugi, staviti masku i zaboraviti na sve probleme. U Hrvatskoj su najučestaliji karnevali u periodu prije Pepelnice, no u određenim mjestima se održavaju i karnevalske povorke tijekom ljeta.

Većina gradova diljem Hrvatske organizira maskirane povorke, no karnevali koje ne biste smjeli propustiti u Hrvatskoj su:

• Riječki karneval
• Fašnik u baranjskom Petrovom selu
• Samoborski fašnik
• Turopoljski fašnik
• Paški rićavac
• Antonja u Kastvu
• Novljanski mesopust u Novom Vinodolskom
• Dubrovačko karnevo
• Lastovski poklad
• Spli’ski krnjeval

Popularni ljetni karnevali:

• Paški litnji karneval
• Senjski ljetni karnevala
• Primoštenski ljetni karneval
• Ljetni karneval u Cresu
• Ljetne maškare u Korčuli
• Brački ljetni karneval
• Ljetni karneval u Rapcu itd.

OBIČAJI ZA VRIJEME MAŠKARA

Osim maski, plesa i tradicijskih običaja, za vrijeme poklada postoje određena tradicijska jela.

Tradicionalno se pripremaju i u velikim količinama jedu: krafne, fritule, poderane gaće, buhtle, listarići, svargle, povetice, rožate, presnac… U Zagorju se jede kiselo zelje, prisiljeno zelje, restani krumpir te svinjska podbradina. U Zagrebu se na fašnik jelo zelje, palenta, govedina ili purica. U samoboru poklada ne može proći bez pokoje čašice bermeta, a u Slavoniji se slastilo zalihama suhomesnatih narezaka, jihom zafrigušom te slasticama od dizanog tijesta. Diljem Jadrana tradicionalno su se pripremale fritule i kroštule, a posebno su poznati i cukaroni s Korčule te Bračke škanjete.

Nekada su poklade bile i periodi u kojima su se upražnjavala određena praznovjerja. U Zagorju je bio običaj na Pepelnicu poškropiti noge vodom u kojoj se kuhao kupus te se vjerovalo da će tako izbjeći ugriz zmije, tko pojede krvavicu s kiselim kupusom u podne na fašnik, oslobodit će se buha itd.

Dok su nekada poklade imale puno veći značaj i važnost, danas većini predstavljaju isključivo izvor zabave, smijeha, dobre glazbe, druženja i skoka u svijet mašte barem taj jedan dan kada se možemo maskirati u što god i koga god želimo.