Ako ste razmišljali o posjetu Slavoniji, nećete pogriješiti ako se zaputite u srce Slavonije, grad Đakovo.

Tamo ćete pronaći predivne znamenitosti poput Đakovačke katedrale ili Strossmayerovog trga, te probati fantastične okuse Slavonije u kulenu, kobasici, slanini i čvarcima. Naravno, neizostavan je i posjet Državnoj ergeli lipicanaca za poseban doživljaj ovog kraja.

KRATKA POVIJEST

Đakovo se prvi puta spominje u poznatim pisanim dokumentima 1239. godine u darovnici hrvatskog kneza Kolomana bosanskom biskupu Ponsi, čime biskupi postaju gospodarima Đakova. Od tada počinje povijest biskupije u Đakovu. Đakovo je i danas biskupski grad – sjedište Đakovačko-osječke nadbiskupije. Ime Đakovo nastalo je u razdoblju dok je imenica dijak/djak značila pisara. Tako je ondašnje Đakovo bilo ono što pripada pisaru, što je pisarevo.

TURCI U ĐAKOVU

Godine 1536. Đakovo su zaposjeli Turci i vladali gotovo 150 godina. Srušene su skoro sve katoličke crkve i sagrađene džamije. Nakon protjerivanja Turaka, izgradnja grada nastavlja se povratkom biskupa u grad 1690. godine. U Đakovu se unutar obrambenih zidina gradi nova skromnija katedrala i biskupski dvor. To je bila druga katedrala po redu, od tri koliko ih je do sada u Đakovu sagrađeno.

ZNAMENITOSTI SRCA SLAVONIJE

ĐAKOVAČKA KATEDRALA

Sagrađena je tek između 1866. i 1882. godine. Gradnja je trajala punih 16 godina. Današnja katedrala-bazilika Sv. Petra sagrađena je u neogotičko-romanskom stilu. Zaslužan za podizanje ove katedrale je đakovački biskup Josip Juraj Strossmayer, a sagrađena je kako bi dala važnost Đakovu kao crkvenom središtu Slavonije.

Prepoznatljiva po crvenoj opeci, a krase ju raskošni vitraji . Tlocrt katedrale je u znaku latinskog križa. Za gradnju katedrale potrošeno je 7 000 000 komada opeke koja je pečena u Đakovu. Kamen je dopreman iz Istre, Mađarske, Austrije, Italije i Francuske. Ona je značajna i po tome što je napravljena isključivo hrvatskim, odnosno slavonskim novcem. Katedrala ima i veliku kriptu. To je možda najveća kripta u ovom dijelu Europe, jedan oltar na kojem se nalazi nadgrobni spomenik biskupa Strossmayera.

Danas, kada govorimo o toj katedrali, doista možemo govoriti kao o jednom remek-djelu sakralne umjetnosti, univerzalne katoličke katedrale koja zadovoljava sve kriterije koje takva građevina, majka svih crkava u biskupiji, mora imati. Ona ima nacionalni identitet i posebno odiše ljepotom i posebnošću.

STROSSMAYEROV TRG

Prekrasan trg ispred najljepše crkve Đakova nosi Strossmayerovo ime. Sa zapadne strane trg zatvaraju katedrala i Biskupski dvor iza kojega se nalazi Strossmayerov perivoj. Sjeverna strana je otvorena prema ulici Hrvatskih velikana (korzo) na čijem ulazu se nalazi Strossmayerov muzej.

DRŽAVNA ERGELA LIPICANACA

Vrlo je bitno spomenuti i najpoznatiju državnu ergelu lipicanaca. Tradicija uzgoja konja u Đakovu počinje dolaskom biskupa u Đakovo. 1506. godina uzima se kao početak organiziranog uzgoja konja u Đakovu, pa se zbog toga Ergela svrstava među najstarije u Europi. Danas kao Državna ergela Đakovo i Lipik, za uzgoj i selekciju konja koristi dvije lokacije. Pastuharnu, smještenu u srcu Đakova i Ivandvor, u neposrednoj blizini grada. Osim uzgoja i selekcije konja, Ergela se bavi i dresurom čija kvaliteta se potvrđuje zauzimanjem zapaženih mjesta na konjičkim natjecanjima. Brojnim nastupima u svijetu, đakovački lipicanci pronosili su i pronose glas o Đakovu i Đakovštini.

MANIFESTACIJE

Najpoznatija manifestacija u Đakovu su „Đakovački vezovi“ . To je manifestacija izvornog narodnog folklora, a održava se svake godine u srpnju. Održavaju se i razne folklorne priredbe kao što su Mali vezovi, pučko crkveno pjevanje, svečano otvorenje, Đakovština u pjesmi i plesu, gosti u pjesmi i plesu, svečana povorka ulicama Đakova i mnoge druge priredbe.

U dane vezova grad krase na tisuće starih slavonskih nošnji, gradom se ore pjesma i ples, te nas podsjećaju na običaje svojih zavičaja već niz desetljeća.

GASTRONOMIJA SLAVONSKOG DRAGULJA

U Đakovu kao i mnogim slavonskim gradovima njeguje se gastronomska tradicija. Naravno neizostavne delicije su kulen, šunka, kobasica, slanina i čvarci oni su postali su brand i neizostavni gastronomski užitak u kojemu bi svaki gost trebao uživati.

Čuvar ove tradicije na području grada Đakova je udruga kulinara ”Đakovački kulin”, jedna od najvećih udruga ovakve vrste u Republici Hrvatskoj.

SLAVONSKE SLASTICE

Medenjaci, šape, paprenjaci, makovnjače, orahnjače te neizostavne pogačice i salenjaci dio su tradicionalnih slavonskih kolača koje svakao morate okusiti u svojoj posjeti Đakovu.

ĐAKOVAČKA VINA

U đakovačkim vinima uživaju istinski ljubitelji vina već više od dvije tisuće godina. Od tada pa do današnjih dana teče priča o vinogradarstvu ovoga kraja. Više tisućljetni kontinuitet najbolja je potvrda dobre kakvoće vina đakovačkog vinogorja ali još vrjednija i čvršća potvrda odlične kakvoće su mnogobrojna visoka priznanja na svjetskim izložbama. Posjetite vinsko-turističku cestu „Mandićevac“ i oduševite se okusima ovog kraja.

Posjedujete li sobu, apartman ili kuću za odmor u Đakovu, oglasite brzo i jednostavno na portalu PrivatniSmjestaj.hr!