Većina kada pomisli na močvaru ima u glavi sliku mutne stajačice iz koje raste kojekakav šaš, u blizini se čuje kreketanje žaba i sve nekako ne miriše na idealne lokacije vikend izleta. No, što kada Vam kažemo da i Kopački rit te Lonjsko polje pripadaju hrvatskim močvarama?

Vjerujemo da sada već mijenjate sliku i da ćete kroz naš članak istražiti najljepše močvare u Hrvatskoj.

No, za početak – jeste li znale da se močvare uspoređuje s kišnim tropskim šumama. Naime, one su dom toliko različitih vrsti flore i faune da i same predstavljaju život. Čak 40% životinjskih vrsta obitava baš u močvarama, a nažalost močvare danas pokrivaju samo oko 6% kopnene površine iako je ne tako davno brojka iznosila 1/3.

Smatra se da močvare zbog globalnog zatopljenja, ali i ljudske ruke nestaju brže od šuma. Osim što su središta bioraznolikosti, a voda močvara osigurava plodnost i mnogim poljima koja se nalaze u blizini (zaštićenih) močvara, dokazano je da močvare kanaliziraju poplave, ali i služe kao važni pročišćivač vode prije no što ista dopre u podzemlje. Tijekom prethodnog stoljeća počela se uviđati važnost močvara pa je tako 1971. donesena Ramsarska konvencija kako bi se dogovorili načini zaštite i očuvanja vlažnih područja, a na taj način i mnogih vrsta iz svijeta flore i faune.

LONJSKO POLJE

Lonjsko polje predstavlja najveće zaštićeno močvarno područje u Hrvatskoj, ali i cijelom dunavskom porječju te iako je riječ o poplavnom području, ovo je područje prirodni način obrane od poplava. Iako je riječ o jednom o najbolje očuvanih prirodnih poplavnih područja baš iz tog razloga je i najugroženije jer predstavlja dom mnogim vrstama biljnog i životinjskog svijeta. Lonjsko polje čine tri polja – Lonjsko, Poganovo i Mokro, a na ovom području se susreće rijeka Sava i njezini pritoci. Važnost očuvanja Parka prirode Lonjsko polje očituje se i u brojkama. Naime, na ovom području živi 16 vrsta vodozemaca, 10 vrsta gmazova, 43 vrste vretenaca, 33 vrste riba, 250 vrsta ptica te 58 vrsta sisavaca. Do sada je zabilježeno također 550 biljnih vrsta, no osim biljnih i životinjskih vrsta, ovo područje je veoma važno jer prikazuje kako je čovjek naučio živjeti u skladu s močvarnom površinom ne uništavajući ju, već prilagođavajući svoju gradnju, voćnjake, oranice i pašnjake poštujući prirodu.

KOPAČKI RIT

Kopački rit je također proglašen Parkom prirode, te Posebnim zoološkim rezervatom jer predstavlja prostor obitavanja velikog broja ptica čime je Kopački rit uvršten u na Popis važnih ornitoloških područja Europe. Njegov izgled delte posljedice je Dunava koji uz Dravu stvara unutarnju deltu i putem stvara brojne bare i jezera od kojih je najveće Kopačko, a najdublje Skadaško. Izgled Kopačkog rita ovisi o plavljenju, a isto uvjetuje i dolazak/ odlazak pojedinih životinjskih vrsti na područje ove močvare. Biljni svijet Kopačkog rita sastoji se od više od 500 biljnih vrsta kao što su bijele vrbe, šaševi, vodene leće i mnoge druge vrste. Životinjski svijet čini 55 vrsta sisavaca, 300 vrsta ptica, 12 vrsta vodozemaca, 10 vrsta gmazova, više od 50 vrsta slatkovodnih riba te brojni beskralježnjaci.

CRNA MLAKA

Crna Mlaka predstavlja ribnjake koji su razvijeni na području poplavljenog tla slivova rijeka Volavčice, Okićnice i Berbernice, u dolini Kupe. Ribnjaci Crna Mlaka smjestili su se u blizini Zagreba, kod Jastrebarskog te iako su najmanji na našoj listi močvarnih područja u Hrvatskoj, Crna Mlaka veoma je važna jer je dom i „odmorište” 235 vrsta ptica pa je stoga i zaštićeno kao ornitološki rezervat. U biljnom svijetu Crne Mlake prevladavaju lopoči, trske, šaš, no postoje i zajednice šuma. Na ovom području žive i vodozemci kao što su žabe, gmazovi poput barske kornjače, ali i ugroženog sisavca – vidre. Glavna prijetnja močvarnom području Crne Mlake su nekontrolirani ribolov, lov, krivolov, ali i uređivanje šuma te rijeka.

DELTA NERETVE

Delta rijeke Neretve jedina je prava delta u Hrvatskoj te je 1993. godine uvrštena na Ramsarski popis. Neretva u Hrvatskoj čini deltu površine 12 000ha čime je najveće riječno ušće u Hrvatskoj. Delta Neretve sastoji se od ostataka nekadašnjih sredozemnih močvara i obalne lagune. Riječ je o području koje je nekada bilo nepregledna močvara, a danas se sve više izrabljuje na način da se pretvara u plantaže agruma, lubenica, čime se cijelo područje onečišćuje, a i time se uništavaju staništa, ali i same vrste krivolovom ptica i riba. Delta Neretve odmorište je pticama na putu selidbe za Afriku, a jednako je tako zimovalište ptica srednje i sjeveroistočne Europe te je na ovom području zabilježeno više od 310 vrsta ptica. Zabilježeno je također i oko 150 vrsta slatkovodnih i morskih riba, od koje određene obitavaju samo na ovom području.

VRANSKO JEZERO

Vransko jezero proteže se usporedno s morskom obalom, a od mora je udaljeno 800 – 2500m širokim vapnenačkim grebenom. Riječ je o najvećem prirodnom jezeru u Hrvatskoj čiji je vodostaj promjenjiv ovisno o količini oborinskih voda. Ovo je područje zbog brojnih izvora pitke vode, netaknutih staništa ptica vodarica te zbog jedinstvenosti i bioraznolikosti proglašeno Parkom prirode. No, osim što je ovo močvarno područje proglašeno Parkom prirode, riječ je i o području koje je uvršteno na listu važnih ornitoloških područja u Europi, a posebno je važno naznačiti da je Vransko jezero stanište čak četiri ptičje vrste koje su ugrožene na području cijele Europe. Osim bogate i raznolike flore i faune, na ovom području su pronađeni brojni artefakti od kojih su određeni stari čak 2000 godina pr. Kr.

Istražite močvarna područja Hrvatske jer s obzirom na globalno zatopljenje i uništavanje prirode, tko zna koliko dugo ćemo u istima moći uživati u obliku u kojem ih znamo. Poželite li prenoćiti u obližnjem mjestu, smještaj pronađite na PrivatniSmještaj.hr-u i u direktnoj komunikaciji s iznajmljivačima rezervirajte svoj boravak u željenom smještaju.