KULTURNA I PRIRODNA BAŠTINA DUGOG OTOKA
Dugi otok je najveći i najudaljeniji otok u Zadarskom arhipelagu, a činjenicu da u nazivu ima riječ „dugi” opravdava se podatkom da je dug četrdeset i pet kilometara! Također je i „dom” prirodnim fenomenima i kulturnoj baštini!
KULTURNA BAŠTINA DUGOG OTOKA
Dugi otok krase brojni povijesno-kulturni spomenici i sakralni objekti, a u nastavku ćemo Vam predstaviti neke od njih:
- crkva Uznesenja Blažene Djevice Marije – nalazi se u Salima centralnom mjestu na Dugom otoku, a današnji izgled i oblik crkve s malim preinakama datira iz 1465. godine. Oko crkve se nalazi mjesno groblje i kameni nadgrobni spomenici na kojima se nalaze natpisi na glagoljici.
- Svjetionik Veli Rat – na sjeverozapadnom rtu Dugog otoka, smjestio se je ovaj impozantan svjetionik iz 1849. godine koji je visok četrdeset i dva metra te i dan, danas predstavlja najveći svjetionik Lijepe naše! Sam svjetionik je specifičan i po upečatljiv žutoj fasadi za koju se prema usmenoj predaji vjeruje da je nastala od sto tisuća žumanjaka!
- Crkva svetog Pelegrina u Savru – predromanička sakralna građevina centralnog oblika predstavlja spomenik nulte kategorije, znanstvenici tvrde da je nastala prije devetog stoljeća!
- Tovareća muzika – lokalna tradicija koja seže u davnine kada je svaka kuća imala rog koji je služio za ribarenje, ali i u šalama na račun onih koji su se na korak u zajednički život odlučili u poznim godinama kao stari momak ili djevojka. Tovareća muzika odnosno, serenada mladencima postala je dugootočka tradicija. Danas je salskim mladićima čast biti dio njihove muzike te prezentacije njihovog mjesta. Tovareća muzika isto tako, danas je dio povorke koja ide kroz mjesto izvodi razne figure te se šali na svoj te račun publike, a sve predvodi meštar!
PRIRODNA BAŠTINA DUGOG OTOKA
Istočna obala Dugog otoka je „mirna” te ju krase brojne uvale; dok s druge strane, zapadna obala je čista suprotnost, strma te obogaćena s visokim i atraktivnom klifovima.
U nastavku možete otkriti dio prirodne baštine Dugog otoka:
- Park prirode Telašćica – nalazi se na jugoistočnom djelu Dugog otoka, a 1980. godine park je dobio status zaštićenog područja! Park prirode Telašćica poznat je po idućim fenomenima: najveća i najljepša prirodna luka u Lijepoj našoj, park je „dom”: dvadesetak malih plaža, strmcima ili „stenama” koje se uzdižu sto šezdeset i jedan metar iznad mora te spuštaju devedeset metara pod morem, slanom jezeru „Mir” s ljekovitim svojstvima…
- Uvala Brbinjšćica – u mjestu Brbinj na jugozapadnoj strani otka smjestila je ova uvala koja je okružena brojnim špiljama i stijenama. Uvala Brbinjšćica je bogata sedimentnim stijenama u kojima je pronađeno mnoštvo fosila pa ju zato mnogi nazivaju i „dugootočki Jurski park”.
- Zmajevo oko – nalazi se u blizini uvale Brbišćica, a ovaj prirodni fenomen predstavlja „bazen u stijeni”. Ako ste ljubitelj ronjenja, vidjet ćete da ova lokacija skriva zanimljive prolaze.
- Plaža Saharun – na sjeverozapadnoj obali u blizini mjesta Veli Rat na Dugom otoku smjestila se je po mnogima jedna od najljepših plaža Lijepe naše i ostatka svijeta. Ovaj svijetloplavi biser krasi bijeli pijesak, čisto more te borova šuma koja daje prirodnu hladovinu. Plaža Saharun duga je osamsto metara, a na dvjesto pedeset metara od obale dubina joj je svega tri i pol metra, tako da je ovo idealna plaža za obitelji s malom djecom te neplivače.
- Špilja Golubinka – nalazi se u blizini Zmajeva oka, a špilja je specifična po otvoru na vrhu špilje kroz koje dopire sunčeva svjetlost. U špilju možete ući plivajući ili s kajakom, a u ponudi Dugi otok ima i organizirane ture po špilji.
- Saljsko polje – ova maslinova „šuma” ima primjerke masline stare i preko sedamsto godina, a zbog starosti ovo Saljsko polje maslina predstavlja značajan hortikulturni objekt u Lijepoj našoj. Također, ovaj maslinik predstavlja jedinstvenu botaničku i turističku vrijednost Dugog otoka.
Ovaj daleki Dugi otok predstavlja idealno mjesto za bijeg iz stvarnosti i užurbanog načina života. Zaputite se na Dugi otok i uživajte u prirodnoj i kulturnoj baštini!