Svi se ponosimo kada slike određenog spomenika ili kulturnog događaja u Hrvatskoj obiđu svijet. No, što nam je činiti kako bismo očuvali sve ono što je dio našeg identiteta? Saznajte u nastavku.

Znamo važnost turizma za gospodarstvo Hrvatske, no treba li turizam biti primarna grana gospodarstva pod cijenu svega? Što ako turizam s vremenom pridonese gubitku naše autentičnosti? Rješenje se nalazi u održivosti svih grana turizma, a posebice kulturnog jer se on bazira na svemu onome što su bili naši preci, što smo mi i što će biti generacije koje slijede.

ŠTO JE ODRŽIVI KULTURNI TURIZAM?

Stručnjaci definiraju održivi kulturni turizam kao integrirano upravljanje kulturnom baštinom i turističkim aktivnostima, zajedno s lokalnom zajednicom stvarajući pritom društvene, ekološke i gospodarske koristi za sve dionike, a sve u svrhu očuvanja materijalne i nematerijalne kulturne baštine i održivog razvoja turizma.

Umjerenost je zakon u svemu, a pohlepa nas može koštati svog nasljeđa i pretvoriti nas u samo sjenke onog što je naš identitet bio. Mjesta koja podliježu masovnom turizmu imaju visok rizik da će isti taj masovni kulturni turizam negativno utjecati na baštinu i kulturu te kako, naposljetku, kulturni turizam tog mjesta neće biti dugoročno održiv.

S obzirom da veliki dio Hrvata radi u turizmu te da su svjesni činjenice da je ono što će zaraditi tijekom sezone – ključno, isti možda nisu relevantan uzorak u vidu lokalnog stanovništva kojemu masovni turizam šteti, tj. smanjuje kvalitetu života. Što je sa svima onima koji nemaju nikakvih profita od turizma, a isti samo čini njihov život kompliciranijim tijekom ljetnih mjeseci. Gužve u prometu, nemogućnost pronalaska parkirnog mjesta, generalno – gužva gdje god se okrenete, bezobrazna povišenja cijena tijekom sezone, samo su neki od faktora koji pridonose smanjenju kvalitete života, a kada tomu pridodamo svjesnost o devastiranju baštine, vjerujemo da bi većina rekla ne masovnom kulturnom turizmu. Ukoliko živite u turističkim mjestima, koliko puta ste pomislili gdje li su osnove ophođenja određenih posjetitelja naspram spomenika ili kulturnih događanja u vašim mjestima, a nadamo se da je manji dio vas svjedočio devastaciji određenih spomenika. Uriniranje u ulicama starih gradskih jezgri, penjanje pijanih pojedinaca po spomenicima ili jednostavno nekontrolirani broj posjetitelja određenim spomenicima svakako utječu na devastaciju kulturnih dobara. Nepovratno.

POTEŠKOĆE KOJI SU REZULTAT MASOVNOG KULTURNOG TURIZMA

Osim gradskih vodstva, stručnjaka i hotelijera, neophodno je uključivanje lokalnih zajednica u donošenje odluka koje se tiču unapređenja održivosti kulturnog turizma. Glavni problemi s kojima se sreće stanovništvo i sami gradovi u kojima dominira masovni kulturni turizam su:

• nedovoljna identifikacija značaja kulturno – turističkih atrakcija
• nedovoljna identifikacija razvojnih potencijala kulturno – turističkih atrakcija
• nedostatak identifikacije tržišne spremnosti kulturno – turističkih atrakcija s polazištem na održivosti, ograničenja kapaciteta i dugoročne zaštite
• nedostatna sredstva za sustavno ulaganje u obnovu i očuvanje kulturne baštine
• kako promicati vlasništvo zajednice nad kulturnom baštinom
• pomanjkanje sustavne valorizacije kulturno – turističkih atrakcija te dugoročnih planova održivosti
• niska razina dodatnog educiranja, osposobljavanja, ali i adekvatnog financiranja stručnjaka koji bi nadzirali održivost održivosti hrvatskog kulturnog turizma
• poboljšati ponudu turističkih regija Hrvatske
• pomanjkanje popratnih interaktivnih sadržaja i kulturnih centara koji bi pridonijeli poboljšanju kreativnosti kulturnog turizma te smanjili razinu masovnog turizma
• integracija kulturne baštine u oblikovanje novih ponuda kulturnog turizma
• prikupljanje sredstava za zaštitu i prezentaciju kulturne baštine
• nedostatno kontroliranje broja posjetitelja određene kulturno – turističke atrakcije ili eventa
• niska razina osjećaja pripadnosti lokalne zajednice određenoj kulturnoj baštini

ŠTO NAM JE ČINITI?

Povezanost kulture i turizma trebala bi nadilaziti financijske rezultate kako bi fokus bio baš na kulturnoj baštini koja je ključni pokretač turizma Hrvatske. Stoga je ključno stvoriti ravnotežu između kratkoročnih potreba i razvoja te prednost dati dugoročnoj održivosti kulturnog turizma.

Kako bismo osigurali očuvanje naše kulturne baštine potreban je održiv pristup koji će istodobno pridonositi gospodarskom rastu, ali i imati fokus na očuvanju povijesnih lokaliteta, monumenata i tradicija određenog mjesta.

Kultura ima bezgraničnu vrijednost za lokalne zajednice, a na široj razini i za nacionalni identitet. No, podjednako tako, na turizam ne treba gledati isključivo kao na izvor prihoda pojedinaca ili prihode od kojih nemate financijskih profita jer ukoliko je riječ o pomno osmišljenim programima, vođenju i nadzoru, baš kulturni turizam može biti izvor financija održavanja i očuvanja kulturne baštine koja je važna za sve nas, ukoliko je naglasak na održivosti.