Putovanje s ciljem upoznavanja novih županija, regija, država i kultura većini nas je ultimativni cilj putovanja. No, pripadate li grupi zaljubljenika u kulturni turizam ili se slučajno nalazite u toj skupini prilikom putovanja, saznajte u nastavku.

Kulturni turisti putuju kako bi iskusili i upoznali kulturu, tradicije, nasljeđe, sve vrste umjetnosti, arhitekturu, vjerovanja i životni stil koji izlazi iz okvira domicilnog. Većina kulturnih turista u biti putuju kako bi uživali u suncu i moru ili jezeru, planini, samom smještaju, a kulturne aktivnosti ili mjesta posjećuju usputno, kako bi upotpunili svoj odmor.

RAZINE INTERESA ZA KULTURU

Začeci kulturnog turizma sežu u 1980.-e, a 1993.-e je Bywater diferencirao turiste sukladno interesu, motivaciji ili inspiraciji koju traže u kulturi. Pa tako:

Kulturno zainteresirani turisti pokazuju opći interes za kulturu i ležerno konzumiraju kulturne znamenitosti u sklopu odmora, ne planirajući ih svjesno dok kod kulturno motiviranih turista kultura zauzima najveći dio putovanja, ali ne odabiru odredište na temelju specifičnih kulturnih iskustava. Naposljetku, kulturno nadahnutim turistima je kultura glavni cilj putovanja i/ili odmora.

Kako je kulturni turizam napredovao kroz godine tako su se razvijale definicije kulturnih turista pa su tako Mc Kercher i Du Cros 2002. godine definirali turiste temeljem razine kulturnog iskustva kojemu teže:

Svrhovitom kulturnom turistu je kulturni turizam primarni motiv putovanja te posjeduju duboko kulturno iskustvo.

Kulturnom turistu na razgledavanju je kulturni turizam primarni razlog putovanja u određenu destinaciju, no kulturno iskustvo mu je na ponešto nižoj razini no što je to kod svrhovitog kulturnog turista.

Slučajnom kulturnom turistu kultura nije primarni povod putovanja i/ili odmora, ali dolaskom u destinaciju doživljava kulturno iskustvo visoke razine.

Povremeni kulturni turist nije snažno motiviran putovanjem poradi širenja horizonta u vidu kulture, pa proizvodno tome doživljava slaba kulturna iskustva.

Usputni kulturni turisti ne putuje zbog upoznavanja novih kultura, razgledavanja spomenika i stvaranja novih kulturnih iskustava, no ipak sudjeluje u nekim kulturnim aktivnostima, no kulturna iskustva mu ostaju površna.

2013. godine je Petroman, na temelju Mc Kercherove i Du Crosove podjele kulturnih turista, definirao novu podjelu sukladno kulturnim aktivnostima:

Svrhoviti kulturni turisti uživaju u ostvarivanju iskustava koja ih intelektualno upotpunjuju ili izazovna i takvi turisti posjećuju muzeje, umjetničke galerije, spomenike i manje poznata mjesta.

Amaterski kulturni turisti često putuju i na daleke udaljenosti kako bi posjetili nova područja, uživali u izletima i svakom kutku nepoznatih gradova.

Povremeni kulturni turisti imaju umjerenu ulogu u odluci o putovanju i tijekom putovanja/ odmora razina kulturnog iskustva je niska. Kulturni sadržaj koji posjećuju je onaj koji je jednostavno dostupan.

Slučajni kulturni turisti ima malu ili nikakvu ulogu u odluci o putovanju i kreira beznačajno kulturno iskustvo dok razgledava lako dosežne atrakcije ili baštinske tematske parkove.

Usputni kulturni turisti ima malu ili nikakvu ulogu u odluci o putovanju, ali uživa u kulturnom iskustvu više razine. Ova vrsta turista je raznolika i kao takva nema pripisanih preferiranih aktivnosti.

RAZLIČITE GENERACIJE, RAZLIČITI INTERESI

Naravno, svako doba nosi svoje u svim sferama života pa tako i u interesima i težnjama tijekom putovanja i odmora.

Baby Boomersi se smatraju pokretačima kulturnog turizma koji su željeli posjetiti poznate spomenike, muzeje i atrakcije, a veoma često su odlazili na grupna putovanja.

Generacije koje su slijedile – Generacija Y/ Milenijalci i generacija Z teže jedinstvenijoj, osobnijoj ponudi i iskustvu. Vole putovati sami i žele da iskustvo kulturnog putovanja bude točno onako kako su si zamislili.

Milenijalci prednost daju iskustvu nad posjedovanju, primjerice važnije im je doživjeti pogled sa zvonika Svete Eufemije no kupiti suvenir koji će reprezentirati taj spomenik. U mnogočemu su zahtjevniji no Baby Boomersi, a ukoliko se odluče na kupnju suvenira riječ je o suveniru koji se mora doimati jedinstvenim. Potrošit će veći iznos na iskustvo i stvari koje su zaista važne, a pokušat će uštedjeti na svim ostalim poput zrakoplovnih karti (preferiraju niskotarifne kompanije) i nije im problem odsjesti u hostelu kako bi uštedjeli, ali i pritom stvorili novo kulturološko i iskustvo.

Pripadnici generacije Z uvelike se oslanjaju na društvene medije, kritike i influencere prilikom odabira destinacije putovanja/ odmora, ali i obilazaka kulturnih objekata i događanja. Oni uvelike paze na sve popratne troškove te najčešće odsjedaju u cjenovno povoljnim smještajima i putuju najjeftinijim prijevozima kako bi si tijekom odmora mogli priuštiti ponešto skuplje kulturno iskustvo ili kupiti skuplji predmet koji će ih podsjećati na to putovanje.

Kultura je jedan od glavnih razloga zbog kojih ljudi putuju. Bilo kojoj skupini kulturnih turista pripadali, vjerujemo da svi pomalo pripadamo današnjim trendovima kulturnih turista koji teže dobiti što bolje iskustvo za uloženi novac, želeći pritom iskusiti novo mjesto kroz kulturu, emocije, materijalno i nematerijalno na što jedinstveniji i osobniji način.