Kulturni turizam Hrvatske

KULTURNI TURIZAM HRVATSKE

Unatoč bogatoj baštini, razvoj kulturnog turizma u Hrvatskoj započinje tek početkom 2000.-tih. Naravno, posjetitelji su obilazili spomenike, razgledavali muzeje i uživali u koncertima, no kultura kao zaseban turistički proizvod počeo se razvijati nakon 2012. godine.

Naravno, osim razvijanja „branda Hrvatska” te poboljšanja o svjesnosti Hrvatske kao turističke destinacije na svjetskoj razini, bilo je važno uložiti u razvoj kulturnog turizma zato što je riječ o idealnom polazištu za produljenje turističke sezone. No, nije bilo dovoljno promovirati samo kulturnu baštinu već ponudu proširiti i na interaktivan sadržaj te kreativni turizam. Atraktivnost kulturne baštine najčešće ne ovisi o godišnjim dobima čime je kulturni turizam idealno polazište za odmak od sezonalnosti turističke sezone Hrvatske. Istraživanja su pokazala da su turisti kojima je primarni cilj „kulturno uzdizanje” iznadprosječno obrazovani i boljeg financijskog statusa te da i tijekom putovanja troše više od prosjeka. No, sama atraktivnost destinacije konzumentima kulturnog turizma nije dostatna već svoju pažnju usmjeravaju i na inovativnost ponude s naglaskom na interaktivnost sadržaja, načine prezentacije istog, dostupnost informacija, no takve turiste zanima i ponuda svih popratnih sadržaja koji se ne moraju isključivo bazirati na kulturi.

Strani turisti su više zainteresirani za kulturni turizam Hrvatske, no domaći gosti.

Što je tiče posjetitelja kulturnog turizma u Hrvatskoj, najveći postotak i dalje čine stranci, dok Hrvatski preferiraju istraživati kulturnu baštinu vlastite županije, te potom obližnjih. Uživatelji kulturnog turizma na prvom mjestu posjećuju kulturno – povijesne znamenitosti, potom sakralne objekte, galerije i muzeje, festivale, tematske staze te potom glazbeno – scenske evente.

KULTURA SE DOŽIVLJAVA SVIM OSJETILIMA

Kulturu ne predstavljaju samo klasični koncerti, posjete galerijama ili proučavanje povijesti određenog spomenika, već i svi oni običaji, vjerovanja i ostale sastavnice koje su karakteristične za zajednicu na određenom području.

UNESCO (Organizacija Ujedinjenih naroda za obrazovanje, znanost i kulturu) jednako važnom smatra materijalnu i nematerijalnu baštinu u očuvanju kulturnog identiteta pojedinog naroda.

Dijalekti, folklor, mitologija te mnoge ostale tradicionalne vještine i znanja ključni su elementi identiteta nekog naroda. Do sada je UNESCO uvrstio sljedeću nematerijalnu baštinu Hrvatske na Reprezentativni popis nematerijalne kulturne baštine čovječanstva:

  • Čipkarstvo u Hrvatskoj
  • Dvoglasje tijesnih intervala Istre i Hrvatskog primorja
  • Festa Sv. Vlaha, zaštitnika Dubrovnika
  • Godišnji proljetni ophod kraljice ili Ljelje iz Gorjana
  • Godišnji pokladni ophod zvončari s područja Kastavštine
GODIŠNJI POKLADNI OPHOD ZVONČARI S PODRUČJA KASTAVŠTINE
  • Procesija Za Križen na Hvaru
  • Umijeće izrade drvnih tradicijskih dječjih igračaka s područja Hrvatskog Zagorja
  • Sinjska alka, viteški turnir u Sinju
  • Medičarski obrt na području sjeverne Hrvatske
  • Bećarac – vokalno – instrumentalni napjev s područja Slavonije, Baranje i Srijema
  • Nijemo kolo s područja Dalmatinske zagore
  • Klapsko pjevanje
  • Mediteranska prehrana na hrvatskom Jadranu, njegovoj obali, otocima i dijelom zaleđa
MEDITERANSKA PREHRANA NA HRVATSKOM JADRANU, NJEGOVOJ OBALI, OTOCIMA I DIJELOM ZALEĐA
  • Međimurska popevka
  • Umijeće suhozidne gradnje

UNESCO-ov Centar za svjetsku baštinu ima i cilj očuvanje materijalne kulturne i prirodne baštine, a na Popisu svjetske UNESCO-ove baštine uvrštena su i sljedeća hrvatska materijalna kulturna dobra:

  • Povijesni kompleks Splita i Dioklecijanova palača – predstavlja jedno od najznačajnijih djela kasnoantičke arhitekture, a odlična očuvanost arhitektonskih formi iz doba ranokršćanstva, bizanta i ranog srednjeg vijeka svrstao je ovaj kompleks na UNESCO-ovu listu.
Doklecijanova palača u Splitu
  • Cijela stara jezgra grada Dubrovnika uvrštena je na popis UNESCO-ve svjetske materijalne baštine.
Stara jezgra grada Dubrovnika
  • Kompleks Eufrazijeve bazilike u povijesnom središtu Poreča koji je izgrađen u 6. stoljeću na temeljima ranijeg sakralnog objekta iz 3. stoljeća.
Eufrazijeva bazilika Poreč
  • Povijesni grad Trogir predstavlja izvanredan primjer kontinuiteta grada pri čemu ortogonalni plan ulica potječe još iz doba helenizma.
Povjesna jezgra Trogira
  • Katedrala Svetog Jakova u Šibeniku izgrađena je između 15. i 16. stoljeća te stilom svjedoči razmjenama spomeničke umjetnosti između Dlmacije, Toskane i sjeverne Italije.
Katedrala Svetog Jakova u Šibeniku
  • Zahvaljujući atraktivnosti sedri i sedrotvornom bilju 16 Plitvičkih jezera uvršteno je na UNESCO-ov popis predstavljajući arhitektonski fenomen prirode.
Plitvička jezera nisu samo na UNESCO-ovoj listi već su i Nacionalni park Hrvatske
  • Starogradsko polje na Hvaru praktički je nepromijenjen kulturni krajolik još iz 4. st. pr. Kr.
  • Srednjovjekovni nadgrobni spomenici – stećci – uvršteni su 2016. godine na Popis svjetske baštine UNESCO-a.
  • Zajedno s Italijom i Crnom Gorom, obrambeni sustav Venecije iz 16. i 17. stoljeća koji su i danas postojani u Zadru te tvrđava sv. Nikole u Šibeniku uvršteni su na Popis.
Tvrđava sv. Nikole u Šibeniku
  • Zajedno s Belgijom, Italijom, Albanijom, Bugarskom, Austrijom, Rumunjskom, Španjolskom, Slovenijom i Ukrajnom, bukove šume Nacionalnog parka Sjeverni Velebit te šume Nacionalnog parka Paklenica na lokacijama Suva Draga – Klimenta i Oglavinovac – Javornik upisane su na Popis.

Da Hrvatska obiluje ne samo prirodnim, već i kulturnim dobrima dokazuju i mmoge lokacije koje su na Pristupnom popisu UNESCO-a:

  • Pustinja Blaca
  • Rimski urbanizam na zadarskom poluotoku s monumentalnim kompleksom na Forumu
  • Kornati s Telaščicom
  • Stara jezgra Korčule
  • Hrvatski limes
  • Primoštenski vinogradi
  • Motovun
  • Sjeverni Velebit
  • Lubenice na otoku Cresu
  • Tvrđa u Osijeku
  • Proširenje Dioklecijanove palače i povijesne jezgre Splita
  • Povijesno urbanistička cjelina Stona s Malim Stonom
  • Burg – Dvorac Veliki tabor
  • Lonsko polje
  • Stari grad Varaždin

Osim što je turizam izuzetan izvor financija i osigurava najveći gospodarski rast od svih ostalih djelatnosti, važno je voditi politiku održivog turizma, a ne masovnog. Održivi turizam osigurava pravilno upravljanje i iskorištavanje kulturnih i prirodnih resursa te sprječava gubitak identiteta što s vremenom može biti posljedica kontinuiranog masivnog turizma.