KULTURNI TURIZAM
Putovanje je puno više od odmora i dobrog smještaja, putovanje je upoznavanje kulture i običaja određenog grada kroz njegove spomenike, običaje i nasljeđa.
Pod pojmom kultura razlikujemo dva vida: „opipljivu kulturu” koju bi predstavljali spomenici i povijesna nalazišta, muzeji, kazališta, galerije te ostali vidljivi/ opipljivi objekti, te „neopipljivu kulturu” kao što su tradicije i običaji. Također, prema Zakonu o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara razlikuju se nematerijalna te pokretna i nepokretna kulturna dobra.
NEMATERIJALNA KULTURNA DOBRA
Predstavljaju pojave i oblici duhovnog stvaralaštva koji se prenose na sljedeće generacije usmenom predajom ili drugim načinom. Nematerijalnim kulturnim dobrima pripadaju jezici, dijalekti te književnost i folklorno stvaralaštvo kao i ostale tradicionalne pučke vrednote, tradicijska umijeća i obrti. Kako bi se ta dobra očuvala važno je voditi i čuvati zapise o istima te poticati njihov prijenos „s koljena na koljeno”.
Važno je da je nematerijalna kulturna baština utjelovljena u znanju i vještinama, izrazima, svakodnevnim ophođenjima, praksama lokalnog stanovništva. Podjednako tako je važno da se ona nalazi i u kulturnim objektima te ostalim povezanim objektima kako bi turisti isto prepoznali kao dio kulturne baštine. Nematerijalna kulturna baština daje osjećaj identiteta, pripadnosti, ali i kontinuiteta nasljeđa.
NEPOKRETNA KULTURNA DOBRA
Predstavljaju mjesta, građevine, spomenici, nalazišta, krajolik koji sadrži povijesno specifične strukture, vrtovi, perivoji, parkovi itd.
POKRETNA KULTURNA DOBRA
U njih se ubrajaju zbirke predmeta u galerijama, muzejima, knjižnicama, crkveni inventar, arhivski zapisi i građa, filmovi, arheološki nalazi i etnografski predmeti, rijetke i stare knjige, novac i ostali dokumenti, kazališni inventar, te sve ostale pokretne stvari umjetničkog, povijesnog, arheološkog, antropološkog, znanstvenog i paleontološkog značaja.
ŠTO JE KULTURNI TURIZAM
Mnoge su definicije kulturnog turizma, no svima je zajedničko da je glavni cilj osoba koje su se odlučile na putovanje upoznavanje s novim mjestima kroz predstave, glazbeno – scenske manifestacije, festivale, kreativne radionice, kulturno -povijesne znamenitosti, galerije i muzeje, ali i tematske izlete koji naglasak stavljaju na kulturu.
UNWTO (Svjetska turistička zajednica UN-a) definira kulturni turizama kao kretanja koja potiču kulturni motivi, a to mogu biti kulturna putovanja, posjete različitim mjestima i monumentima, putovanja radi proučavanja prirodnih znamenitosti, folklora, hodočašća, putovanja radi izvedbene umjetnosti, studijska putovanja, putovanja zbog festivala i drugih kulturnih događaja itd.
Ljudi koji putuju sa svrhom širenja kulturnih horizonata žele otkriti, doživjeti i naučiti što više o materijalnim i nematerijalnim kulturnim dobrima destinacije u koju putuju. Vjerujemo da ćete se složiti s nama kada kažemo da većini ljudi sinonim za kulturno putovanje predstavljaju spomenici. No , riječ je o puno više spektra kao što su književnost, glazba, kulinarstvo u vidu tradicionalne gastronomije ili fuzija kuhinja, vjerovanja, tradicije i mnoge druge sastavnice određenog grada, države i domicilnog stanovništva.
Krajnji cilj konzumenata kulturnog turizma je upoznavanje novih kultura kroz raznolikosti, a one se očituju već na razini gradova i županija, a ponajviše prilikom putovanja u druge države. Razlike u kulturi i običajima mogu se sagledati u svakom vidu umjetnosti, ritualima i običajima te u suvenirima i rukotvorinama.
No, osim širenja kulturnih horizonata, kulturna putovanja u osobama potiču i širenje kulturoloških horizonata. Što učestalije osobe putuju, posebice u vidu kulturnog turizma, interakcija koja nastaje tijekom putovanja oplemenjuje putnike razvijajući toleranciju i razumijevanje prema novim običajima i kulturama te, generalno gledajući, doprinosi miru.
ODRŽIVOST KULTURNOG TURIZMA
Osim zbog prirodnih ljepota, kulturne znamenitosti najčešći su razlog putovanja. Stoga je izuzetno važna održivost i očuvanje nalazišta, spomenika, baštine kako bi i mnoge generacije koje slijede imale priliku uživati u svim sferama kulturnog turizma. Prihodi od naplate ulaznica posjete određenim mjestima ili zbivanjima trebalo bi se dobrim dijelom usmjeriti u očuvanje materijalne i nematerijalne baštine s ciljem što dužeg opstanka istih. Osim oplemenjivanja putnika novim iskustvima, kulturni turizam doprinosi povećanju broja radnih mjesta te zaradi popratnih djelatnosti koje su povezane ili imaju koristi od turizma. Kako bi se kulturna baština sačuvala izuzetno je važna suradnja između lokalnog stanovništva, vodstva grada/ županije te turističkih kompanija te da sve strane uvažavaju vrijednost kulturnih dobara svog kraja. Masovni turizam bilo koje vrste izuzetan je izvor prihoda, no podjednako tako dovodi do prenapučenosti mjesta što naposljetku ima negativan učinak za život lokalnog stanovništva, ali jednako tako može dovesti do ubrzanog oštećenja materijalnih dobara te gubitka autentičnosti lokacije.