Nekadašnja željeznička trasa povezivala i prolazila kroz tri države – Hrvatsku, Sloveniju i Hrvatsku, a danas je jedna od omiljenih izletničkih i biciklističkih staza na području Istre.

PARENZANA NEKADA

Parenzana je bila uskotračna željeznička pruga koja je u trajanju od 33 godine, točnije od 1902. pa do 1935. povezivala Trst i Poreč. Zbog dvojezičnosti te talijanskog naziva Poreča – Parenzo, pruzi je nadjenuto ime La Parenzana – Porečanka.

Tadašnja Parenzana bila je duga 123 kilometara, a osim ključnih odredišta – Trsta i Poreča, povezivala je i dodatna 33 mjesta uzduž svoje istarske trase. Osim što je bila važna putnička željeznička linija, tadašnja je Parenzana bila izuzetno gospodarstveno značajna. Parenzanom se prevozilo istarsko drvo, ugljen, vapno, kamen, maslinovo ulje i vino s područja Motovuna i Buja te sol iz solane Sečovlje i Piran, ali i ostali poljoprivredni proizvodi. Dotadašnja Istarska željeznica bila je primarno namijenjena povezivanju tadašnje austrougarske ratne luke – Pula s drugim mjestima, dok su interesi istarskog stanovništva bili stavljeni u drugi plan. Gradnja Parenzane ne samo da je omogućila jednostavniji prijevoz stanovništva, već je utjecala i na razvoj mnogobrojnih djelatnosti na području Istre.

Iako nije dugo bila u funkciji, infrastruktura Parenzane bila je na visokoj razini – građeni su nasipi, vijadukti, tuneli te postaje, a s obzirom na opsežnost radova, gradnja je izvedena poprilično brzo. Iako je građena početkom 20. stoljeća, prije puštanja trase u promet, sigurnost je bila na visokoj razini te su prije puštanja Parenzane u prometovanje provedene opsežne kontrole kao što su testiranja vijadukata, protupožarne mjere, kontrola prometovanja vlakova itd.

Prometovanje Parenzane pratile su i nesreće. Najteža se dogodila 1910. godine kada je bura prevrnula vlak kod Milja u Sloveniji, a smrtno je stradalo troje ljudi. Ovaj tužan događaj rezultirao je povećanjima razine sigurnosti te gradnjom burobrana. Sljedeća nesreća dogodila se 1917. godine između Tribana te mjesta Grožnjan pri čemu je s tračnica iskliznula vojna kompozicija. Šuškalo se da su ruski ratni zarobljenici koji su bili zaduženi za održavanje pruge otpustili matice na vezicama tračnica. Posljednja nesreća na Parenzani dogodila se uslijed odrona zemlje kod Kostanjice koji je ne samo prevrnuo vlak, već ga je i survao po stijenama sve do doline.

KRAH PARENZANE

Posljednja nesreća koja se dogodila 1934. godine kao da je nagovijestila promijene koje će uslijediti. 1935. godine predstavlja se projekt postavljanja naftne rafinerije između Žavlja i rta Stramare, a radilo se o području gdje je prometovala Parenzana. U srpnju se donosi odluka o koncesiji za izgradnju pogona naftne rafinerije čime u kolovozu slijedi odluka o zatvaranju za promet pruge La Parenzana. Nije se dugo čekalo kako bi se pokrenuo alternativni prijevoz te su već dan nakon zatvaranja željezničke pruge pokrenute četiri autoprijevozničke linije. Iako su navedene linije omogućile mobilnost stanovništvu, nisu bile dostatne za transport robe, a time i gospodarsku razmjenu. Iako se stanovništvo nadalo da će se u skorašnje vrijeme opet uspostaviti promet između Trsta i Poreča, vlada Kraljevine Italije 1939. godine donosi odluku o javnoj dražbi materijala Parenzane. Članovi istarske provincije nisu se složili sa svim odlukama talijanskog odbora te su time pregovori trajali duže no što je itko mislio. Uslijed političkih događaja koji su se primarno odnosili na raspuštanje Vlade talijanske pokrajine Istre, Italija odlučuje zadržati vlasništvo nad infrastrukturom Parenzane te tako istu rasprodaje te određeni vagoni završavaju na prugama diljem Italije.

Ukidanje prometovanja Parenzane, ali i turizam koji se počeo pojavljivati na istarskoj obali, značio je ne samo stagnaciju razvoja središnje Istre, već i seobu u obalna mjesta.

OŽIVLJAVANJE PARENZANE

Simbolično, na stotu obljetnicu otvaranja Parenzane – 2002. godine, pokreće se inicijativa za obnovu Parenzane, doduše u drugačijem obliku, s drugom svrhom. Istarska županija, Upravni odjel za turizam te Udruga za obnovu željeznice Poreč – Trst – Kopar pokreću ideju uređivanja pješačke i biciklističke trase, pod motom „Parenzana – put zdravlja i prijateljstva”. Kako se desetljećima nije ulagalo u trasu Parenzane, bilo je potrebno izgraditi zaštitne ograde na vijaduktima, osvijetliti tunele, postaviti markacije, ali i popratni opisni sadržaj o Parenzani.

PJEŠAČKA I BICIKLISTIČKA STAZA PARENZANA

Parenzana je danas jedna od najpopularnijih rekreativnih staza u Istri gdje prolazi najduži dio staze – 78km. Hrvatski dio Parenzane je neasfaltiran pa je stoga namijenjen pješačenju ili vožnju MBT bicikala. Uzduž staze nalaze se informativni panoi i putokazi, uređena su odmorišta te vidikovci s kojih se pruža predivan pogled na zelenu Istru, a u mjestu Livade moguće je i posjetiti muzej posvećen Parenzani. Staza kroz Sloveniju duga je 32 km te je asfaltirana, mnogima je najatraktivniji dio uz obalu, između Kopra i Izole. Talijanski dio Parenzane dug je 13 km.

Osim ljepota prirode, rekreativcima se preporučuje i razgledavanje stare jezgre Poreča, posjet jami Baredine u kojoj se nalazi čovječja ribica, čuvenoj zvjezdarnici u Višnjanu, razgledavanje replike lokomotive koja je postavljena u mjestu Vižinada (iz kojeg se pruža i predivan pogled na obronke Motovunštine), ali i da obrate pažnje na kamena zdanja koja se nalaze uzduž trase – kažune. Nemojte napustiti Parenzanu bez da ste objedovali u kakvom agroturizmu gdje ćete moći okusiti tradicionalna istarska jela.

Postoji 6 poznatih (i preporučenih dionica Parenzane):

• Grožnjan – Biloslavi – Kostanjica – Završje – Antonci – Oprtalj – Livade
• Vižinada – Špinovci – Rakotule – Karojba – Kranceti – Motovun
• Valica – Kolombanija – Markovac – Kaldanija – Volpija – Buje
• Buje – Kremenje – Momjan – Črnci – Marušići – Sv. Florijan – Triban
• Portorož – Lucija – Sečovlje – Valica
• Kopar – Semedela – Izola – Srunjan – Portorož

Želite li istražiti sve staze današnje Parenzane kliknite OVDJE, a posjedujete li smještaj ili potražujete sobu, apartman ili kuću za odmor u Istri, posjetite specijalizirani portal PrivatniSmještaj.hr.