Iz samih činjenica da se na otoku Hvaru nalazi najstariji grad u Hrvatskoj te najstarije komunalno kazalište u Europi možete naslutiti da otok Hvar ima izuzetno dugu povijest. Gdje je prvi trag života na Hvaru te koju kulturnu baštinu ne smijete propustiti razgledati, saznajte u članku.

OTOK HVAR PRIJE NOVE ERE

Otok Hvar bio je nastanjen u doba prapovijesti sudeći po tragovima života koji su pronađeni u Markovoj i Grapčevoj špilji. Markova špilja se nalazi na sjeverozapadnom dijelu Hvara, a pronađeni artefakti poput nakita, keramike i životinjske plastike potječu iz doba neolitika, eneolitika, brončanog, željeznog doba, ali i za vrijeme grčke kolonizacije otoka te vladavine Rimskog Carstva. Grapčeva špilja nalazi se nedaleko sela Humac, na južnoj strani otoka, a pronađeni predmeti čine ovo jednim od najvažnijih prapovijesnih nalazišta Jadrana. Crtež broda na pronađenoj keramičkoj posudi smatra se najranijim prikazom broda u europskoj civilizaciji. Najstarija prapovijesna kultura naziva se Hvarskom kulturom, a odnosi se na kasnoneolitičku i ranoenolitičku kulturu koje su prevladavale od V.-IV. st. pr. Kr. Središta Hvarske kulture bili su otoci Hvar i Korčula, no ta je kultura bila prisutna i na području Hercegovine. Djelom te kulture bila je i izrada tamnog keramičkog posuđa koje su krasili polukrugovi, girlande, vrpce, spiralni i meandarski uzorci koji su se urezivali u keramiku ili oslikavali crnom, smeđom, bijelom, žutom i crvenom bojom.

PHAROS

Odlična pozicija otoka Hvara koja je osiguravala utočište brodovima, prepoznata je od strane drevnih Grka s otoka Pharosa koji su 384. (ili 383.) godine pr. Kr. na području od današnjeg Starog Grada do Vrboske osnovali koloniju, koja je bila primarno agrarna kolonija. Dolaskom na otok dočekali su ih ilirski starosjedioci s kojima su se sukobili. Pobjeda je bila na strani Pharana koji su uz pomoć Issana i njihovih brodica nadvladali starosjedioce. Bila je to prva pomorska bitka na Jadranu koja je poznata u povijesti. Ponajviše je Paranima pomogao Dionizije Sirakuški koji je početkom 4. st. pr. Kr. Osnovao koloniju Issa. U novokoloniziranom naselju kovao se novac sličan onom u matičnom gradu, a grad je imao i vlastitu keramičku proizvodnju.

ILIRSKI RATOVI

Prvi ilirski rat odvio se 229. godine pr. Kr. Te grad osvajaju Rimljani. Jednu od važnijih uloga u ovom ratu imao je Demetrije Hvaranin koji je na početku bio saveznik iliriskog kralja Agrona, potom Agronove supruge Teute da bi im veoma brzo okrenuo leđa i postao saveznik Rimljana. Savezništvo Demetrija i Rimljana nije bilo dugog vijeka te su 212. g. pr. Kr. Rimljani pokrenuli rat u kojemu je Demetrije izgubio kod Pharosa te pobjegao u Makedonije. Hvar ulazi u sastav Rimskog Carstva, a nakon 476. godine postaje dijelom Bizantskog Carstva te važna luka i postaja.

OD SREDNJEG VIJEKA DO XX. STOLJEĆA

Srednji vijek predstavljao je doba nestabilnosti za otok Hvar. U 8. st. dolaze Slaveni te otok nazivaju Hvarom, a osnivaju i sela Vrbanj, Dol, Pitve. U 11. st. Hvar postaje dio srednjovjekovne hrvatske kraljevine, a nakon smrti bizantskog cara Emanuela Komnena 180. godine, dospijeva pod vlast hrvatsko – ugarskog kralja. 12. stoljeće obilježava oblikovanje prvog rodovskog otočnog plemstva, a 1147. godine osnovala se biskupija sv. Stjepana.

1278. godine Hvarani odlučuju stupiti pod mletačku vlast pod kojom ostaju sve do 18. st., što je, čini se, bila odlična odluka, budući da Hvar doživljava renesansni kulturni, graditeljski i gospodarski procvat. Hvar je bio jedna od najbogatijih komuna Mletačke Dalmacije, glavna postaja na putu prema Veneciji. Središte se premješta iz Starog Grada u Hvar. Iako u se u mnogim spektrima života događao procvat, istovremeno se odvijaju socijalne napetosti koje su naposljetku rezultirale Hvarskom bunom koja se odvila 1510. godine i potrajala sve do 1514. godine kada Mlečani interveniraju. 1571. Hvar napadaju Turci koji su pred Hvar doplovili sa 73 broda. Pritom su spalili Kneževu palaču, Arsenal, kuće, arhiv, crkve itd., a 1572. godine otok je zadešen kugom.

1797. godine Austrija zauzima otok, a 1805. godine pripada pod Francusku. 1858. godine osnovala se prva meteorološka stanica u samostanu sv. Venerande.

Početak 20. stoljeća obilježava masovno iseljavanje zbog ratova, ali i propasti vinove loze.Od 1919. – 1921. vlast nad Hvarom preuzimaju Talijani, a potom pada pod vlast Kreljevine Srba, Hrvata i Slovenaca. Život se polako vraća 1927. godine kada se gradi javno kupalište, ceste, muzeji, vinarija, ali i ljetno te zimsko kino. Turizam u Starom Gradu započinje 1960.-ih s gradnjom hotela Helios, a ključna stavka za razvoj otoka bila je gradnja sustava kanalizacije te vodovoda.

SUVREMENO DOBA

Ljepote otoka Hvara prepoznate su diljem svijeta te Hvar biva dragim odredištem ljetovanja ne samo Hrvata, već i ljudi diljem svijeta, a posljednjih godina postaje veoma popularna destinacija slavnih ličnosti, pa su tako Hvar posjetili Beyonce, Eva Longoria, Tom Cruise, Boy George, Vlatko Stefanovski, Wladimir Klitschko i mnogi drugi.

Prepoznavanju ljepota otoka Hvara diljem svijeta pridonijela je i činjenica da su mnoge posebnosti otoka Hvara prepoznate i od strane UNESCO-a te uvršene na Popis svjetske kulturne baštine te nematerijalne svjetske baštine:

• Starigradsko polje
• Starogradska jezgra Starog Grada
• Hvarska čipka od agave
• Procesija Za Križen
• Klapsko pjevanje
• Mediteranska prehrana, a mediteransko nasljeđe u prehrani prezentiraju otoci Hvar i Brač

Ovaj dragulj hrvatskog turizma nudi pregršt zabave, odličnu eno-gastronomsku ponudu, sportsko-rekreativne aktivnosti, a posebno je vrijedna kulturna baština. Samo neki od spomenika otoka Hvara su:

• Tvrdalj Petra Hektorovića u Starom Gradu
• Utvrda Fortica u Hvaru
• Utvrda Napoljun u Hvaru
• Crkva tvrđava sv. Marije od Milosrđa u Vrboski
• Trg sv. Ivana u Jelsi
• Hvarsko kazalište/ Arsenal u Hvaru
• Ribarski muzej u Vrboski
• Trg Škor u Starom Gradu
• Starogradsko polje – najbolje sačuvani antički grčki krajolik Sredozemlja
• Benediktinski samostan u Hvaru
• Knežev dvor u Hvaru
• Dominikanski samostan u Starom Gradu
• Crkva sv. Stjepana u Starom Gradu
• Procesiju Za Križen koja se odvija tijekom Velikog tjedna, a započinje četvrtkom u 10h ujutro
• Crkvu i Trg sv. Ivana u Jelsi
• Grad – tvrđavu Galešnik povrh Jelse
• Grapčevu špilju

Kada se prirodne ljepote spoje s bijelim bračkim kamenom kojim se tisuće godina grade kuće, crkve i ostali spomenici, posjetitelji otoka Hvara mogu samo ostati osupnuti ljepotom ovog hrvatskog otoka i željeti vratiti se svake godine.