U sklopu povijesne cjeline Dubašnice, na sjeverozapadnom dijelu otoka Krka, jednog od bisera hrvatskog turizma, smjestila se Malinska.

Malinska se nalazi na zapadnom dijelu otoka Krka što ju čini zaštićenom od naleta jakih vjetrova prisutnih na Kvarneru, a istodobno je baš taj zaštićeni položaj osigurao Malinskoj raznu i bogatu mediteransku vegetaciju.

BISERNI POLOŽAJ NA OTOKU KRKU

Zahvaljujući svom zaštićenom zemljopisnom položaju, obgrljenosti mediteranskom vegetacijom i morem koje osigurava visoku koncentraciju aerosola te mnogobrojnim sunčanim danima, Malinska je mjesto koje nudi najpovoljniju klimu na otoku Krku. Malinska svojim stanovnicima i posjetiteljima pruža prave mediteranske vremenske uvjete; ljeta su vruća i suha s ponekim ljetnim neverama koje dobro dođu kao osvježenje od sparina, jednako kao i vjetar maestral koji je više no dobrodošao tijekom ljetnih mjeseci. Suprotno ljetu, zime su poprilično kišovite, često puše juga, a i poznate su snažne kvarnerske bure.

POVIJEST PODRUČJA DUBAŠNICA

Već smo spomenuli da se Malinska nalazi na području otoka Krka koje se naziva Dubašnica koje sačinjavaju tri skupine sela. Navedeno područje dobilo je naziv prema dubu – hrastu meduncu.

Prvi stanovnici ovog područja koji su ostavili svoj trag bili su Liburni – ilirsko pleme. Tako je moguće razgledati ostatke gradina kod rta Ćuf te nedaleko od porta. Stari Rimljani su očito ovaj dio Jadrana koristili kao utočište za odmor jer su kod uvale Zaharija pronađeni ostaci ville rustice.

Jedna od najsnažnijih obitelji Hrvatske kroz povijest svakako su bili Frankopani. Tako je i Ivan Frankopan bio posljednji krčki knez, a njegov utjecaj za ovo područje vidljiv je u spektru razvoja i naseljavanja Dubašnice. 1451. godine Ivan Frankopan se odriče svojih posjeda na kopnu te dobiva Krk. Shvatio je da će njegova snaga ovisiti o ljudima pa tako na nenaseljena područja naseljava ljude s kopna kako bi počeli obrađivati zemlju te se baviti stočarstvom. Tridesetak godina kasnije, stanovništvo se toliko povećalo da se uspostavlja zasebna župa od Omišlja, kaštel Dubašnica.

Uskoci koji se naseljavaju u Senju, nakon pada Klisa, predstavljaju prijetnju Krku, a posebice kako su nakon odlaska kneza Frankopana Krkom zavladali Mlečani. Posebno su ranjiva bila mjesta bez gradskih zidina, kao što je to bio i slučaj na području Dubašnice. Krk je bio pod vlašću Mlečana sve do 1797. godine.

Duga austrijska vladavina koja je trajala od 1813. do 1918. godine označila je početak rada Pučke škole gdje su učitelji bili lokalni svećenici, a i u to doba se grade dvije crkve.

Prvi svjetski rad te okupacija Italije, označava izuzetno teško doba za stanovnike otoka Krka s neprestanim iseljavanjima žitelja Dubašnice. Najučestalija su bila iseljavanja u SAD, Kanadu, ali i Urugvaj te Brazil. Gospodarska kriza koja je zadesila svijet 1929. utjecala je na povratak iseljenog stanovništva koje 1930.- ih godina grade nove kuće koje karakteriziraju arkade ispod prozora. Drugi svjetski rat donosi ponovnu talijansku te potom njemačku okupaciju od koje je lokalno stanovništvo oslobođeno tek 1945. godine kada partizanska desantna postroja uništava njemačka uporišta.

Iako je danas turizam biser gospodarstva Malinske, nekada se lokalno stanovništvo primarno bavilo poljoprivredom, stočarstvom, izvozom drva za Veneciju, a bila je prisutna i brodogradnja.

BISERI POVIJESTI I KULTURE

Malinska je poznata kao mjesto u kojemu se nalazi najmanja ulica – Kala. Na području Dubašnice ističu se sljedeći spomenici:

• kapela sv. Jurja kod sela Sabljići
• kapela sv. Nikole iz 14./15. stoljeća
• kapela sv. Ivana de Matha kod sela Oštrobradići
• kapela Majke Božje od Uznesenja
• kapela sv. Roka
• kapela sv. Vida
• kapela sv. Antona
• kapela obraćenja sv. Pavla u mjestu Barušići
• kapela sv. Andrije u Žgombićima
• crkva sv. Mihovila
• crkva sv. Nikole
• crkva sv. Apolinara
• samostan franjevaca trećoredaca
• Jaz – nekadašnje perilo gdje se slatkovodni izvor slijeva u more
• ruševine „popovske” kuće
• ruševine nekadašnjeg mjesta Semenj koje je pokosila malarija
• nalazište Cickini iz 5.-6. stoljeća

BISER KVARNERSKIH OTOKA

Iako je poprilično nezahvalno govoriti koje je mjesto biser turizma jer se ukusi razlikuju i svatko od nas ima svoju omiljenu destinaciju uzduž hrvatskog dijela Jadrana, još je 1905. godine profesor na sveučilištu u Beču rekao da je Malinska biser Kvarnerskih otoka. Prvi gosti Malinske za koje postoje zapisi su riječki patriciji, lovci, ali i mađarska te austrijska aristokracija. Kako bi se osigurao povoljniji život, početkom 20. st. Osnivaju se trgovačka te gospodarska društva koja su povoljnijim cijenama prodavala proizvode lokalnom stanovništvu, a to je sve naposljetku rezultiralo otvaranju prvih ugostiteljskih objekata te prilagodbom postojećih objekata sukladno tadašnjim zahtjevima turizma. 1880. godine izgrađen je prvi ugostiteljsko-smještajni objekt, a 1920. godine otvara se hotel Jadran koji je danas sjedište Općine. Hotel Draga karakterizirala je velika sala i kuhinja, a osiguravao je smještaj za 54 gosta od 1923. godine. U narednih 5 godina grade se još 2 hotela – Kvarner te Praha.

Već smo spomenuli odličnu poziciju Malinske i klimu koja je bogata aerosolima, a sve navedeno su prepoznali Austrijanci koji krajem 19. st. počinju posjećivati Malinsku kako bi poboljšali zdravlje. Gostionice i smještaji koji bivaju građeni u narednim desetljećima gradilo je lokalno stanovništvo, izuzev jednog. Još 1909. godine lokalno je stanovništvo prepoznalo veliki potencijal turizma te osnivaju Društvo za poljepšanje mjesta u Malinski s ciljem stvaranja turističkog bisera kvarnerskih otoka u vidu renoviranja postojećih objekata, izgradnje novih, ali i uređenja kupališta – Haludovo i Draga. Davne 1929. snima se film o Malinskoj koji je usmjeren na potencijalne goste iz Austrije, Njemačke, ali i tadašnje Čehoslovačke.

Sama klima i pozicija Malinske bili su razlog naseljavanja ovog područja još u doba prije nove ere, a potom od kraja 19. stoljeća, točnije u kontinuitetu od 1929. godine Malinska predstavlja svojevrsni biser kvarnerske obale. Je li i vama Malinska omiljeno ljetno odredište? Ako je, tada povoljni smještaj pronađite klikom OVDJE. Iznajmljujete li sobu, studio, apartman ili kuću za odmor na području Dubašnice, oglasite svoje smještajne jedinice u potpunosti besplatno na našoj specijaliziranoj platformi.