Listajući društvene mreže pustinja mnogima izgleda jako mistično i zanimljivo za istraživanje, no nije baš tako blizu i takva putovanja planiraju se rjeđe. No, što ako vam kažemo da u Hrvatskoj postoji Sahara? Naime, radi se o prirodnom fenomenu u blizini Đurđevca koji se zove Đurđevački pijesci. Dobra vijest je da ne morate putovati avionom satima na drugi kraj svijeta da biste vidjeli pijesak i deve.

Kako su nastali Đurđevački pijesci?

Hrvatska Sahara, podravski pijesci, dravski peski, krvavi peski… Sve su to nazivi za isti lokalitet – Đurđevački pijesci. Iza sebe kriju priču koja govori o tome kako pijesak tamo nije bio dobrodošao kao danas kad privlači brojne turiste. Pijesak je ulazio u kuće, bio na poljima, a stanovništvo se protiv njega borilo sadnjom drveća i biljaka. Upravo zbog toga danas pijesak ne stvara takav problem, ali “krvavi peski” je naziv koji još neki stanovnici govore.

No, kako su nastali Đurđevački pijesci? Za vrijeme ledenog doba ledenjaci su erodirali alpske stijene, takav materijal se spuštao u nizinska područja. Nakon topljenja ledenjaka, Drava, koja je tada bila puno veća, je do kraja usitnila stijene i nastali su pijesci.

Geografsko botanički rezervat Đurđevački pijesci

Od 1963. aktivan je rezervat Đurđevački pijesci koji se nalazi na površini od gotovo 20 hektara. Pješčane dine u visini od 4 do 6 metara su specifično stanište za brojne biljne i životinjske vrste. Ovaj dio je onaj koji je preživio nastojanje stanovništva da obuzda pijesak. Pošumljavanja su uklonila dio vegetacije koja je pješčana, stoga je ovaj djelić zaštićeni ostatak pješčanog okoliša. Na području rezervata može se vidjeti trava gladica, vlasulja bradica, rukavičasta vlasulja, majčina dušica pješčarka, trputac vuzlik, poljski pelin i druge biljke. Osim biljaka, endemske vrste su i 30-ak vrsta leptira koji se nalaze samo na ovom pjeskovitom području.

Deve u Hrvatskoj

Ako ste možda pomislili: “Sve je to lijepo, ali prava pustinja je s devama”, Đurđevčani su i tome stali na kraj. Deve možete vidjeti u Đurđevcu, u blizini rezervata u zoološkom vrtu Hrvatska Sahara. Još 2016. godine u Đurđevac su stigle tri deve. Radilo se o jednogrbom mužjaku i dvogrboj ženki s mladunčetom. Godinu nakon stigao je još jedan mužjak. Stanovnici grada su simpatizirali deve i sudjelovali u njihovom imenovanju, pa su osmišljena imena Tomica, Dina, Đurđica i Romeo. Deve nisu stigle iz Sahare, već iz Njemačke pa potom smještene ispod utvrde Starog grada.

Stanovnici zoološkog uz njih su ovce, konji, ljame, patuljaste koze, magarci i autohtona perad. Zoološki vrt planira proširenja vrstama koje su prigodne za interakciju s djecom. Radno vrijeme je od ponedjeljka do petka od 10 do 16 sati, a vikendom i praznikom od 10 do 18 sati. Ulaznice za djecu su 3 eura dok su one za odrasle 4 eura.

Đurđevački pijesci sigurno su vas zaintrigirali, ali ako dovoljno da ih posjetite, rezervirajte svoj smještaj u blizini Đurđevca. Ako iznajmljujete jedinicu privatnog smještaja u Đurđevcu ili bilo gdje u Hrvatskoj, besplatno, bez naknada oglasite ih na www.privatnismjestaj.hr.