Vina su dio mnogih kultura svijeta čija lokacija omogućuje uzgajanje plodnih vinograda, pa tako su dio i hrvatske kulture.

Vina, osim što su ukusno piće koje se može izvrsno sljubiti s jelima, imaju i zdravstvene blagodati. Pretpostavlja se da je tradicija vinarstva u Hrvatskoj duga oko 2500 godina zbog pronađenog kovanog novčića na otoku Visu, a na novčiću se na jednoj strani nalazi amfora za čuvanje vina, a na drugoj grozd. Hrvatska je danas podijeljena u četiri vinske regije: Istra i Kvarner, Bregovita Hrvatska, Dalmacija, Slavonija i Podunavlje. Otkrivamo vam detalje o svakoj regiji i u kojoj možete kušati svoju najdražu sortu vina.

ISTRA I KVARNER

stra i Kvarner poznati su po prekrasnom moru i mjestima uz obalu čija povijest seže u daleko antičko doba. Među zapisima i svjedočanstvima života na tom području su i zapisi o tome da se na njemu uzgaja vinova loza. Zanimljivo je da ime kvarnerskog mjesta Novi Vinodolski potječe od latinskog Vallis vineari što znači vinska dolina. Klima je mješavina hladnije kontinentalne i blage mediteranske, a kroz ovo područje sastav tla je raznolik. Upravo zbog miješanja klima, zastupljene su i mediteranske i kontinentalne sorte. Sorta po kojoj je poznata Istra je malvazija, a Kvarner je poznat po žlahtini. Stoga, ako ljetujete u kojoj od ovih dviju hrvatskih regija, svakako probajte njihove autohtone sorte vina. Osim tih sorti, od bijelih vina uzgajaju se sivi pinot, bijeli pinot, chardonnay, muškat momjanski i sauvignon. Od crnih vina uzgajaju se merlot, teran, crni pinot, frankovka, borgonja i cabernet sauvignon.

BREGOVITA HRVATSKA

U vinsku regiju Bregovita Hrvatska spada centralni dio Hrvatske sa sjeverozapadnim dijelom u kojem se nalazi pet vinogradskih podregija: Zagorje, Međimurje, Moslavina, Prigorje i Bilogora. Sjeverno od Medvednice nalaze se podregije Zagorje i Međimurje koje su najsjevernija područja Hrvatske i ujedno najsjevernija područja uzgoja hrvatskih vina. Na obroncima Moslavačke gore na krajnjem istoku Bregovite Hrvatske nalazi se Moslavina čiji su vinogradi na blagim obroncima gore. Sjevernije od Kalnika i Bilogore nalaze se vinogradi u Prigorju i Bilogori. Klima u Bregovitoj Hrvatskoj je umjerena kontinentalna i pretežno pogodna za uzgoj bijelih vina. Karakteristično vino tog područja je bijelo vino graševina. Osim graševine, uzgajaju se tipična kontinentalna bijela vina koja su svježeg, voćnog i laganog okusa s cvjetnim aromama. Takva vina su i bijeli pinot, sivi pinot, rajski rizling, chardonnay, traminac, zeleni silvanac i sauvignon. Osim bijelih, uzgajaju se i crna vina frankovka, portugizac i crni pinot. Postoji više autohtonih sorti ovog područja, a neke od njih su škrlet, kleščec, sokol, črnina kasna, velika belina i belina smudna.

DALMACIJA

Jedan od najljepših trenutaka ljetovanja u Dalmaciji sigurno je isprobavanje lokalno proizvedenih dalmatinskih vina. Vinska regija Dalmacija obuhvaća područje od Zadra do Konavala sa zaleđem i otocima. Dijeli se na podregije sjeverna Dalmacija, srednja i južna Dalmacija te Dalmatinska zagora. Tradicija proizvodnje vina u Dalmaciji je duga, ali proizvođači osuvremenjuju proizvodnju što omogućuje vrlo visoku kvalitetu vina koja često osvajaju brojne nagrade na vinskim natjecanjima. U sjevernoj Dalmaciji vinogradi se nalaze udaljeni od obale, pa su ta vina svježija. Srednja i južna Dalmacija vinograde ima okrenute moru s puno sunca i prilagođavanja mediteranskoj klimi. Gotovo sve sorte Srednje i južne Dalmacije su autohtone. Vinogradi Dalmatinske zagore imaju kontinentalnu klimu, stoga su vina sličnija kontinentalnim. Ova raznolikost klima daje kao rezultat različite sorte vina. Obala i južne strane otoka većinom imaju proizvodnju crnih vina – plavac mali, plavac, babić, crljenak, plavina i lasina i brojne autohtone sorte. Bijele sorte se češće uzgajaju u unutrašnjosti, na obali i u poljima otoka. Najvažnija bijela sorta je pošip, a slijede grk, debit, maraština, vugava i malvasija dubrovačka. Vrhunske bijele sorte vina proizvode se na otoku Korčuli koji je poznat kao otok na kojem se proizvode neka od najboljih hrvatskih bijelih vina.

SLAVONIJA I PODUNAVLJE

Slavonski turizam često spaja vinarstvo i ugostiteljstvo, tako da postoji velik broj obiteljskih vinarija na ovom području. Regija Slavonija i Podunavlje obuhvaća podregije Slavniju, Baranju i zapadni Srijem. U ovom području vinogradi su na obroncima planina Dilj, Požeška gora, Psunj, Krndija, Papuk i Fruška gora. Regija Slavonija i Podunavlje je pod umjerenom kontinentalnom klimom i ima pravilnu izmjenu godišnjih doba. Uz Dunav se prostiru tri poznata vinogorja Baranja, Srijem i Erdut. Glavna sorta ovog područja je graševina, a u ovoj regiji graševina ima puno varijacija zbog postojanja različitih vinogorja i načina proizvodnje vina. Osim poznate graševine, proizvode se bijele sorte od kojih su neke pinot sivi, pinot bijeli, chardonnay, traminac, muškat žuti i rajski rizling. Uzgajaju se i crna vina od kojih su neka pinot, frankovka, cabernet franca i merlot. Koliko god središte vinske proizvodnje regije Slavonija i Podunavlje bila graševina, s tradicionalnim jelima izvrsno se sljubljuju bolje crne sorte vina.

Bilo da ste ljubitelj istarske malvazije, kvarnerske žlahtine, autohtonih vina Bregovite Hrvatske, dalmatinskog pošipa ili slavonske graševine, u ovom pregledu vina hrvatske jasno je da svaki ljubitelj vina može pronaći nešto za sebe. Sada kada znate gdje možete probati najbolja vina Hrvatske, samo treba odabrati idealan smještaj u tim regijama kako bi istražili kulturu, povijest, hranu, ali naravno i vina.

Smještajne jedinice privatnog smještaja apartmane, studio apartmane, sobe i kuće za odmor možete pronaći i rezervirati na našem portalu.

Ako iznajmljujete privatni smještaj u Hrvatskoj, besplatno ga oglasite na specijaliziranom portalu www.privatnismjestaj.hr.