Poslastica i sigurno sklonište nautičara, tirkizna oaza kupača, dašak Marsa na Zemlji, golet koja sakriva bogatstvo i raznolikost…Danas vas virtualno vodimo na Kornate.

Čak 89 otoka, otočića i hridi izvire iz mora stvarajući kameni labirint Nacionalnog parka Kornati. Veći dio Kornatskog otočka nalazi se na području općine Murter – Kornati, dok se Žutsko – sitska otočna skupina nalazi izvan granica parka te je svrstana u kategoriju zaštite značajni krajobraz.

SVE LJEPOTE NACIONALNOG PARKA KORNATI

Nesvakidašnje prirodne ljepote prepoznate su od strane turista još 70-tih godina prošlog stoljeća, a važnost očuvanja svih tih ljepota i raznolikosti zaokružena je proglašenjem Kornatskog otočja Nacionalnim parkom 1980. godine. Za pretpostaviti bi bilo da je riječ o blagu u vlasništvu Republike Hrvatske, no zanimljivo je da cijelo područje pripada u privatno vlasništvo stanovnicima Murtera, Betine, Zaglava i Salija.

Prilazeći s mora Kornatskom otočju stječe se dojam kako slijedi susret s kamenim biserima Jadrana, no iako se možda na prvu ne čini tako – Kornati su područje sa značajnim elementima faune i flore, bogatim životom u njegovom podmorju, ali i otočju na koja su snažan utjecaj imali i ljudi. Ljudi su ti koji su svojim djelovanjem pridonijeli današnjem izgledu Kornata, koji su živjeli kroz ljepota Kornata i naposljetku doprinijeli da iste i danas budu na visokom stupnju očuvanosti.

PRIRODNE ZNAMENITOSTI

Na međi zadarskih i šibenskih otoka, na površini od 216,78 km² priroda je stvorila 89 otoka, otočića i hridi koji danas pripadaju Nacionalnom parku Kornati. Parku ne pripada samo otočje već i bogati morski akvatorij.

Pejzažom Nacionalnog parka Kornati dominira krš koji obiluje špiljama, škrapama, ponikvama i kamenicama. Posebice su zanimljive prirodne krške jame u kojima se slana voda nalazi na dnu, a slatka na površini. Impozantnosti krajobraza uvelike pridonose i strmci koji se ponosno izdižu iz mora, a najviši je visine od 80 metara i nalazi se na Klobučaru.

FLORA I FAUNA

Oskudnost kamenjara je tek privid. Na otočjima Kornata zabilježeno je više od 650 vrsti iz svijeta flore pri čemu se posebice ističe 9 vrsta orhideja, uskolisni trputac, jadranske i iliriske perunike, dubrovačka zečina te šumska zajednica crnike i mirte.

Nacionalni park Kornati obitavalište su različitih vrsta ptica, leptira, kukca i gmazova. Od sisavaca se ističu šišmiši i kuna bijelica.

Posebni značaj ima fauna i flora podmorja Kornata. Kornatski akvatorij je pravi izvor bioraznolikosti. More je prozirno i iznimno čisto, a podmorje obiluje koraljima koji su dom mnogobrojnim vrstama riba. U podmorju Nacionalnog parka Kornati zabilježeno je cca. 850 vrsti iz svijeta faune, a posjetiteljima su možda najsimpatičniji dupini s kojima se je moguće susresti u jugoistočnom dijelu parka.

KULTURNE ZNAMENITOSTI

Nedvojbeno je da je Kornatsko otočje izgledalo sasvim drugačije u doba neolitika iz kojega datira pronađeni artefakt kamene sjekire. Iliri su pak gradili male četverokutne nastambe čemu svjedoče gradine Tureta, tumulusi na otoku Kornatu itd. Ovo područje bilo je zanimljivo i Rimljanima što se očituje u Villai rusticai u Proversi, bazenu za ribe na Svršati i nalazištima pod morem kao što solana u Šipnatama. Za vrijeme Bizanta gradi se impozantna utvrda Tureta. Tijekom srednjeg vijeka bilježi se procvat života na Kornatima te se gradi crkvica Gospe od Tarca. Od 17. – 19. stoljeća na otoku su obitavali ribari iz Sali te pastiri i težaci s Murtera koji grade male ruralne nastambe uz rubove polja.

Osim navedenih spomenika kulturne baštine, ne smijemo zaboraviti spomenuti suhozide čija je ukupna dužina 330 kilometara, a ne predstavljaju samo ograđivanje pašnjaka, već i težak život tadašnjeg stanovništva na Kornatima. Gradnja suhozida nije samo predstavljala međe posjeda, već se njima čistilo tlo od kamenja kako bi se dobila obradiva površina.

Također, Kornate karakteriziraju i dvije vrste kuća – kuća u portu i kuća od posjedu koja je bila veća i kvalitetnije izgrađena od prethodno spomenute. Iako su nekada Kornati bili pokriveni šumom crnike, kako bi došli do obradivih površina, tadašnje stanovništvo je šume crnike pretvorilo u pašnjake, obradive površine. Sadila se vinova loza, voćke i masline, a danas su primarno zastupljeni maslinici. Kako su polja nekada izgledala može se vidjeti na primjeru Knježaka, Željkovca, Čukina, Šipnate Suhe Punte, Trtuše i Tarca. Baštini Kornata svakako pripadaju gajete – višenamjenske drvene brodice koje su se pokretale na vesla ili latinsko jedro, a i danas su prisutne, no na motorni pogon. Gajete su se gradile na način da imaju više funkcija – budu brodice za ribolov, služe za transport te da mogu pristati na bilo kojem dijelu Kornata i da njima mogu upravljati svi članovi obitelji – od djece do djeda.

AKTIVNOSTI U NACIONALNOM PARKU KORNATI

Atrakcije Kornata kao što su Magazinova škrila, ilirske gradine, utvrda Tureta, solana u uvali Lavsa, crkvica Gospe od Tarca, ranokršćanska trobrodna bazilika, ali i suhozidi nezaobilazan su dio ljepote Kornata. Osim već spomenutih spomenika kulturne baštine Nacionalnog parka Kornati koje svakako trebate razgledati, prirodno bogatstvo podmorja Kornata možete istražiti ronjenjem s ronilačkom opremom (ne zaboravite da to zahtjeva odobrenje ronilačkog centra) ili pak s maskom i disalicom. Ne propustite istražiti sljedeće lokalitete: Opat – Tanka Prisliga, Samograd, Mala Panitula, Vela Panitula, Rašip, Kasela, Mana i Borovnik.

Također, osim uživanja u pogledu na Nacionalni park Kornate koji se pruža s brodice kojom ćete pristići, ne propustite uživati u pogledima koji se pružaju s vidikovca Metlina, Opata na otoku Kornatu, vidikovcu Litnji vrh na Veloj Smokvici te s vidikovca Otočevac na otoku Piškera s kojeg ćete uživati u pogledu na cjelokupnu panoramu ovog Nacionalnog parka.

Ukoliko se odlučite planinariti, pripazite da se držite puteva i staza jer je ipak cijelo kopneno područje u privatnom vlasništu. Posebice su zanimljive dvije poučne staze – Vela Panitula te Trtuša.

Želite li uživati u nesvakidašnjim, pomalo „marsovskim” krajolicima, kupati se u nekoj od najljepših uvala Jadrana, istražiti svaki kamen otoka pješačenjem ili pak uživati u pogledu dok vaša nepca uživaju u mediteranskim delicijama kakve konobe, tada posjetite Nacionalni park Kornati prvom mogućom prilikom.